Kultne zgode šegrta Hlapića na dobrinjskoj čokavici od sada i u papirnatom izdanju

Štorije i mirakuli hihmića Hlapića Gordana Gržetić koncem prošle godine objavila je u digitalnoj varijanti, a sada su dobili i tiskano izdanje

Voljeli čitati ili ne, radovali se obaveznoj lektiri više ili manje, ili nimalo, jednu se knjigu ipak ne zaobilazi. Gotovo da nema toga tko nije upoznat s prilikama i neprilikama malog postolarskog šegrta Hlapića koji odlučuje krenuti u svijet da bi postao još bolji i korisniji čovječanstvu.

Lik malog šegrta, materijalno siromašnog, ali duhom itekako bogatog, stvorila je u svojoj mašti književnica Ivana Brlić Mažuranić. S razlogom prozvana hrvatskim Andersenom i s nominacijom za Nobelovu nagradu za književnost, liku koji je stvorila početkom 20. stoljeća otvorila je vrata gotovo svih zemalja svijeta. Jer Čudnovate zgode šegrta Hlapića prevedene su na sve važne svjetske jezike, ali i čitav niz manje poznatih jezika, pa čak i na esperanto. Koliko je poznato, dosad šegrt Hlapić nije imao priliku progovoriti niti jednom varijantom narječja, a ni dijalekata. Priliku mu je pružila Gordana Gržetić iz Svetog Vida dobrinjskog. Sedam dana dugu Hlapićevu avanturu, od nezgode s čizmicama, do otkrića identiteta male cirkusantice Gite, Gordana Gržetić koncem prošle godine objavila je u digitalnoj varijanti, pod nazivom Štorije i mirakuli hihmića Hlapića. Kako je virtualni prijevod izazvao i više no velik interes, ponajviše stoga jer je riječ o prijevodu na dijalekt, dobrinjsku čokavicu, kojom se u Dobrinju i Svetom Vidu govorilo u vrijeme kad je Ivana Brlić Mažuranić objavila knjigu, konkretno 1913. godine.

Inicijativa da se virtualni prijevod Hlapićevih zgoda ukoriči, dao je poznati glazbenik Ivan Bojčić i sam službeni stanovnik Dobrinja, ujedno i predsjednik Odbora za kulturu Općine Dobrinj. Njegov je prijedlog dobio zeleno svjetlo Općinskog vijeća i načelnika Nevena Komadine, koji su prihvatili kompletnu financijsku konstrukciju projekta.

Na prijedlog i želju autorice prijevoda, Hlapića, Gitu te ostale junake i njihove zgode i nezgode, kroz ilustracije je prikazao Petar Bojčić, mladi student vizualnih komunikacija i grafičkog dizajna pri Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Glavna je urednica Lana Letović Perčin, riječka akademska umjetnica, koja je i sama autorica nekoliko izložbi i slikovnica, među njima i Kišnih razdraganaca, u kojoj je snage udružila s Ivankom Mazurkijević i Damirom Martinovićem Mrletom.

Uz kompletnu financijsku potporu Općine Dobrinj, nakladnik je Rockmark. Kako Hlapiću, koji je sada službeno hihmić Hlapić, ide stari govor Dobrinja, čitatelji su mogli provjeriti virtualno, ali sada, kroz riječ i sliku, moći će to učiniti i listajući ukoričeno izdanje ovog vrijednog prijevoda.

Foto i izvor: Grad Krk
error: Content is protected !!