[VIDEO] Započeo projekt očuvanja i vrednovanja šume pitomog kestena na Dobreću te šumskih i poljoprivrednih ekosustava na otoku Krku i području Krasa u Sloveniji

Velik je to i značajan projekt čija je ukupna vrijednost 1.474.765,94 eura, od čega je 80% sufinancirano sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

Malinska/Opatija – Početni sastank partnera i predstavljanje projekta FoRESisT – Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava u prekograničnom području, sufinanciranog iz programa Interreg Slovenija – Hrvatska 2021.- 2027. održan je prekjučer u Opatiji.

Projekt FoRESisT tijekom 30 mjeseci provedbe ima za cilj na prekograničnom području poboljšati očuvanje, zaštitu i analizu šumskih i poljoprivrednih ekosustava te zaštitu bioraznolikosti u ekološkoj mreži Natura 2000 te ostalim područjima od ekološkog značaja. Na području Opatije bit će provedene opsežne aktivnosti zaštite šume pitomog kestena na Dobreću, kako bi se utvrdila njegova ugroženost s obzirom na opasnosti od stranih invazivnih vrsta (kestenova osa šiškarica, rak kestenove kore, štetni abiotički čimbenici uzrokovani klimatskim promjenama), ali i pripremile te provele konkretne aktivnosti zaštite šuma pitomog kestena. Na otoku Krku i na području Krasa bit će provedene detaljne analize kako bi se utvrdilo trenutno stanje staništa i bioraznolikosti područja. Konačni je cilj izrada zajedničke stručne procjena razine ugroženosti istraživanih staništa te definicija i provedba konkretnih mjera za ublažavanje i sprječavanje ugroze staništa.

Vodeći partner projekta je Grad Opatija, a ostali su partneri: Komunalno društvo Dubašnica iz Malinske, Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskog i slovenski partneri Gozdarski inštitut Slovenije iz Ljubljane, Univerza na Primorskem i slovenska neprofitna organizacija za očuvanje prirode i interpretaciju baštine Nativa, Institut za održivi razvoj iz Ljubljane.

Toni Kraljić, direktor KD Dubašnica iz Malinske naglasio je kako motivacija ovog komunalnog društva za sudjelovanjem u projektu FOREsiST dolazi iz potrebe da se pristupi integralnom istraživanju i valorizaciji prirodno-kulturnih bogatstava našeg kraja.

– Za izuzetnu bioraznolikost sjeverozapadnog dijela otoka Krka važna je činjenica da je ona rezultat stoljetnog suživota čovjeka i prirode, odnosno njihovog simbiotskog odnosa. Tradicija tisućljetnog održivog gospodarenja šumama odnosno drmunima (šumskim pašnjacima) očuvala je prekrasne i bogate šume hrasta medunca i bijelog graba, kakve su nestale širom Sredozemlja. Lokve i pašnjaci koje je koristio i održavao čovjek i njegova stoka prava su vrela bioraznolikosti. Upravo ta tri ekosustava (voda, pašnjak i šuma) u najvećoj mjeri tvore mozaik neurbaniziranog krajobraza sjeverozapada otoka Krka i u fokusu su projekta. Vjerujemo da ćemo kroz aktivnosti projekta doći do jasnijeg shvaćanja važnosti fenomena drmuna, kao i shvaćanja važnosti tradicionalnog održivog gospodarenja krajobrazom općenito, a time i do njegove zaštite, odnosno očuvanja bioraznolikosti, poručio je Kraljić.

Što je istaknuto na prvom predstavljanju te to je u fokusu projekta provjerite u priloženom video prilogu…

error: Content is protected !!