Treća dob – kako smanjiti rizik od padova i povećati kvalitetu života kod starijih osoba
Iako padovi kod generalne populacije najčešće ne uzrokuju teške posljedice, kod starijih osoba oni su vodeći uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja od ozljeda. Prevencija padova kod starijih osoba predstavlja izazov u vrijeme demografskog trenda starenja stanovništva, te se procjenjuje da će se do 2030. udvostručiti broj ozljeda zbog padova, ako se ne poduzmu potrebne mjere prevencije.
Početkom listopada obilježili smo Međunarodni dan starijih osoba, dan na koji je osobito važno istaknuti kako je briga o zdravlju važna u svakoj, a posebno u starijoj životnoj dobi. Aktualna situacija s pandemijom koronavirusa promijenila je živote svih nas, a osobito starijih osoba koje spadaju u rizičnu skupinu za obolijevanje s težim ishodima. Iako je pridržavanje svih mjera opreza od iznimne važnosti za održavanje zdravlja i dobrobiti cijele zajednice, također je za cjelokupno zdravlje pojedinca ključno i održati odgovarajuće socijalne kontakte, kao i primjerenu razinu fizičke i psihičke aktivnosti.
Uz posljedice pandemije, dolaskom hladnijeg razdoblja smanjuje se i mogućnost provođenja vremena na otvorenom, što naše starije sugrađane često zatvara u njihove domove. Takva smanjena fizička aktivnost, u kombinaciji s učestalim vlažnim i kišnim vremenom, skliskim površinama i lošom rasvjetom, dovodi do povećane opasnosti od padova prilikom čak i kratkotrajnih izlazaka iz svog doma. Osim toga, padovi kod starijih su veoma česti i u okruženju vlastitog doma, te čak više od polovice padova nastaje u kući i oko nje.
Kod generalne populacije padovi u većem broju slučajeva ne uzrokuju teške tjelesne ozljede, no kada se pad dogodi kod starije osobe, postoji velika mogućnost zadobivanja teških ozljeda koje zahtijevaju bolničko liječenje, a kao posljedica može nastupiti invalidnost, pa i smrt. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da u svijetu godišnje zbog padova smrtno strada 424.000 osoba. Trećina osoba starijih od 65 godina doživi pad, a njihova učestalost s godinama raste. U Hrvatskoj su padovi vodeći uzrok smrtnosti i bolničkog liječenja od ozljeda kod starijih osoba, i to češće žena nego muškaraca. Prijelomima rezultira 6-10% padova, a 10% teškim ozljedama. Od prijeloma, najčešći su oni bedrene kosti – 44% i kostiju šake – 32%. Osim što uzrokuje tjelesne ozljede, pad nepovoljno utječe i na psihološko te socijalno funkcioniranje osobe.
U prevenciji padova neophodno je poznavanje rizičnih čimbenika i provođenje preventivnih mjera radi manje izloženosti ili potpunog uklanjanja rizika. Prevencija padova kod starijih osoba predstavlja izazov u vrijeme demografskog trenda starenja stanovništva, te se procjenjuje da će se do 2030. udvostručiti broj ozljeda zbog padova, ako se ne poduzmu potrebne mjere prevencije.
Rizični čimbenici koji dovode do padova u starijoj dobi su brojni: dob, spol, poremećaji ravnoteže, oslabljen vid i sluh, bolesti koštanog, mišićnog sustava te druge kronične bolesti. Kod osoba starije dobi dolazi do promjena u hodu i držanju, smanjene su snaga i izdržljivost, brže se umaraju, sporije reagiraju na podražaje i imaju lošiju koordinaciju pokreta. Povećanom riziku od padova pridonose i nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana, konzumacija alkohola i uzimanje pojedinih lijekova. Na padove u velikoj mjeri utječu i razni čimbenici poput skliskih i oštećenih podova, neprimjerenog namještaja, neodgovarajuće rasvjete, neprimjerene visine kreveta, neprilagođene i nefunkcionalne kupaonice, strmih stepenica bez rukohvata i slično.
Jedan od važnih čimbenika rizika za nastanak prijeloma pri padu je i osteoporoza, bolest koja je karakterizirana smanjenom masom koštanog tkiva i poremećenom strukturom kosti zbog čega one postaju krhke i lomljive. Osteoporoza je bolest starije životne dobi i češća je kod žena, međutim prisutna je i u muškoj populaciji, a samo ranom dijagnostikom omogućava se pravodobno liječenje te odgoda i sprečavanje prijeloma kostiju.
Stoga možemo zaključiti da je za preveniranje padova važno redovito kontrolirati svoje zdravstveno stanje. Tim Poliklinike Terme u Selcu i Rijeci kroz svoje bogato iskustvo u potpunosti razumije potrebe pojedinaca umirovljenika. Mnogi umirovljenici mlađe i starije dobi klijenti su Poliklinike Terme već preko 30 godina, u koju se redovito vraćaju “po bolje zdravlje”, bilo da ih muče bolovi od artroze ili osteoporoze, ili neki drugi zdravstveni problemi.
Također je važno naglasiti da vam stručnjaci u Poliklinici Terme mogu pomoći i biti podrška u usvajanju i održavanju zdravih životnih navika – bavljenja tjelesnom aktivnošću, hodanja, prakticiranja vježbi za snagu i ravnotežu. Nakon pregleda i konzultacija s liječnikom specijalistom fizijatrom, ukoliko vam to zdravlje dopušta, možete se također i uključiti u primjereni program tjelovježbe.
Svima bi trebalo biti jasno da je briga o vlastitom zdravlju dobra navika koju usvajamo u mladosti i zadržavamo trajno tijekom cijelog života, jer se na taj način osigurava aktivna i vitalna starost!
Više o programima za umirovljenike možete vidjeti na službenim mrežnim stranicama Poliklinike Terme u Selcu i Rijeci.
