FOTO Najljepšim stazama otoka Krka: Kanjon Vrženica, Vela i Mala luka i legenda o vili i hrabrim Matanima

Martina Frka Milotić 2 years ago Moja Bodulija

Posebna zanimljivost koja se veže za upravo ovaj lokalitet odnosi se i na drevnu legendu, jednu od nekolicine  sačuvanih “Vêyskih Povêdi”, a koja opisuje upravo nastanak i uništenje Corinthije – drevnog ilirskog grada koji i danas stoji

Iako je mnogima otok Krk sinonim za lijepe plaže i odmaranje pod suncobranom, u proljeće i jesen najprometnije je na krčkim planinarskim stazama i šetnicama. Sa svojih više od 300 kilometara pješačkih i biciklističkih staza, u svome srcu skriva iznimno raznolik krajolik – od zahtjevnih planinarskih uspona i gustih borovih šuma, do isušenih kanjona, beskrajnih kamenih pustopoljina i vidika koji doista oduzimaju dah. Osobitu raznolikost skriva šire područje Baške, gdje se na relativno maloj površini nalazi plodna dolina s rijekom, slapovima i pašnjacima, ali i planinarske staze i surovi krajolik kojim dominira kamen, mrgari i bjeloglavi supovi.

Jedna od najljepših staza vodi upravo iz Baške prema Veloj i Maloj luci, kroz prilično zahtjevan kanjon Vrženicu i uspone od oko 300 metara nadmorske visine. Staza počinje od uvale Bunculuka, uz istoimeni kamp te kreće kroz ugodnu borovu šumu i nepregledne suhozide, pružajući na svakom koraku novu priliku za fantastičnu fotografiju. Staza je kružna i obuhvaća oko 10 kilometara, odnosno u prosjeku oko 5 sati hoda. Skriva i niz izazova te stoga nije idealan izbor za osobe koje se teže kreću, kao ni za najmlađe ili kućne ljubimce, budući da dio puta vodi preko strmih stijena nad morem, a sam kanjon Vrženica zahtijeva i nešto veću spretnost i nešto ozbiljnije planinarsko iskustvo za koje će vam trebati i ruke i noge.

No za one s nešto slabijom kondicijom i iskustvom, i kraća staza od Bunculuke do Vele i Male luke i nazad pružit će mnogo zadovoljstva. Dodajmo tome i da ova staza nikako nije pogodna za ljetne mjesece, zbog nedostatka hlada i vode, dok u zimskim mjesecima velik problem može stvarati jak vjetar.

One koji se uspješno izbore sa usponima i negostoljubivim terenom čeka, međutim, uistinu vrijedna nagrada. Isušeni kanjon Vrženica fascinantno je mjesto, gotovo poput kakve filmske kulise, dok Vela i Mala luka te dolina koja ih okružuje skrivaju nevjerojatne vizure, ali i zanimljive priče iz vremena starih Liburna. Upravo ovaj, danas pust i negostoljubiv kraj nekada je bila zelena, plodna dolina u kojoj su Liburni izgradili Uri-Kvorÿtu ili Corinthiu – naselje s tri crkve, donjim i gornjim gradom te citadelom koja je predstavljala vojno i administrativno središte. Riječ je o najvećim antičkim ruševinama na sjevernojadranskim otocima, koje se protežu duž 2,5 kilometra, na površini oko 6000 hektara.

Bedemi, gradina i ostaci građevina i danas se mogu vidjeti na brijegu iznad dvije pitoreskne uvale, a promatrajući opustjelu, negostoljubivu dolinu potrebno je nešto mašte za zamisliti kako je nekada ovdje bujao život.

Posebna zanimljivost koja se veže za upravo ovaj lokalitet odnosi se i na drevnu legendu, jednu od nekolicine donekle sačuvanih “Vêyskih Povêdi”, a koja opisuje upravo nastanak i uništenje Corinthije. “Povêda ud_Matâneh navakÿrah tar_Urih-Kvorÿta“, odnosno legenda o pomorskim Mitanima i gradu Korintija, donosi bogate opise odisejske plovidbe mornarice admirala Hrvoja „preko 7 mora“ kroz antičko Sredozemlje sve do Kvarnera. Prema legendi, admiral Hrvoje i njegovi Matani iskrcali su se upravo na ovome mjestu, tada zelenom i punom života, gdje ih je dočekala vila sa svojim stadom zlatnih ovaca. Legenda kaže da im je vila dozvolila izgraditi Corinthiu na ovim plodnim obroncima, no mornari nisu održali obećanje, zlato ih je mamilo, i stoga su se vilinske ovce pretvorile u kamen a ovaj kraj u kamenu pustopoljinu. Matani su kamenje ipak iskoristili za izgraditi grad, no desetljećima kasnije ostvarilo se strašno vilinsko prokletstvo – Corinthiju su brutalno opustošili gusari, a nekolicina preživjelih stanovnika pobjegla je na druge djelove otoka, gdje su zatim osnovali nove gradove.

Na području Vele i Male luke te drevne Corinthie danas obitavaju stada ovaca i tvrdoglavo, sitno, no bogato otočno raslinje koje prkosi škrtom kamenitom tlu te žestokom utjecaju bure i sunca, a valja reći da se upravo ovdje, u neposrednoj blizini, nalazi najstariji ornitološki rezervat za zaštitu bjeloglavih supova na svijetu, Kuntrep. Ovaj dio otoka Krka jedno je od rijetkih mjesta na Kvarneru gdje se ovi impresivni strvinari još gnijezde, stoga se nemojte iznenaditi ako vas putem budu promatrali iz visina.