FOTO 67. Festival folklora otoka Krka: Više od 400 folkloraša predstavilo bogato otočno folklorno nasljeđe

Ovogodišnje, 67. izdanje Festivala folklora otoka Krka, u njegovoj 86. obljetnici od trenutka utemeljenja davne 1935. kada je na svoje pohode otokom krenuo iz Omišlja, priređeno je u subotu i nedjelju, 27. i 28. svibnja, na rivi u gradu Krku, s time da je prvi festivalski dan bio posvećen starijim folklorašima, a nedjelja okupljenim predstavnicima mlađih folklornih sekcija.

Kao što nalaže tradicija, program je oba dana otpočeo svečanim mimohodom članova okupljenih kulturnih i folklornih društava Šetalištem sv. Bernardina, a za kojim je uslijedila prezentacija njihovih plesnih, sviračkih i pjevačkih vještina na centralnoj pozornici. Domaćin ovogodišnjeg Festivala bio je Grad Krk, organizator Centar za kulturu Grada Krka, a pokrovitelji Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Grada Krka te Grad Krk i sve ostale jedinice lokalne samouprave otoka Krka.

Ova putujuća festivalska priredba na jednom je mjestu okupila sva otočna kulturna i folklorna društva – vrijedne čuvare otočne tradicije, točnije njih 12 s više od 400 sudionika, budući da većina udruženja okuplja članove različitih generacija, od onih najmlađih, pa sve do seniora, koji dijele zajedničku zadaću – od zaborava sačuvati našu bogatu folklornu baštinu: svirku sopela, pučko pjevanje i ples te specifičnu kulturu odijevanja.

Program Festivala, kao najstarije, ujedno i središnje priredbe svih folklornih zbivanja na otoku bio je podijeljen u dva dijela, davši pritom relevantan prikaz valoriziranja naših folklornih i tradicijskih vrijednosti. Tu se prije svega misli na pučku glazbu, netemperirani niz dvoglasja tijesnih intervala u svirci sopela i pučkom pjevanju, zatim narodne plesove – tance i jedinstvene narodne nošnje. Ovdje valja naglasiti kako je upravo dvoglasje tijesnih intervala Hrvatskog primorja i Istre, kao jedan od najspecifičnijih i najkompleksnijih stilova folklorne glazbe, uopće, 2009. godine upisano na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine. Stopama ovog prepoznatljivog glazbenog izričaja, u smislu priznavanja njihove kulturne i kulturološke vrijednosti, krenuli su i krčki tanci, tradicijski plesovi otoka Krka, koji su 2010. godine dobili status kulturnoga dobra Republike Hrvatske.

Organiziranje Festivala danas, kao što je to bio slučaj i u vrijeme njegovih utemeljitelja, ide u smjeru očuvanja i promoviranja kulturnih i etnoloških dobara otoka Krka koji imaju potencijala biti vrlo zanimljivi (glazbeno i vizualno), kako domaćem, tako i stranom gostu, osobito u vrijeme kada je njihovo uvažavanje, ali i sve ono što iz toga proizlazi, podignuto na jednu višu razinu.

U prilog važnosti ove manifestacije, pored svega spomenutog, govori i njezina dugotrajnost. Polako, promaknuvši se u tradiciju, ona je postala specifičan turistički proizvod koji u periodu predsezone ima snagu na jednom mjestu okupiti značajan broj posjetitelja, ali i rasplesti velik broj sudionika iz svih otočnih kulturnih i folklornih društava, i to redom: Folklornog društva Poljica (Poljica), Vrbničkog kulturnog društva Frankopan (Vrbnik), Kulturnog društva Sv. Juraj (Kras), Kulturno-umjetničkog društva Punat (Punat), Kulturnog društva Sv. Petar (Gabonjin), Kulturno-umjetničkog društva Vrh (Vrh), Folklornog društva Njivice (Njivice), Kulturno-umjetničkog društva Malinska-Dubašnica (Malinska), Kulturnog društva Ive Jelenović (Dobrinj), Kulturnog društva Šoto (Jurandvor, Baška), Kulturno-umjetničkog društva Ive Jurjević (Omišalj) i Kulturnog društva Kornić (Kornić), a njima su se na pozornici smještenoj u samome gradskom središtu svojim izvedbama pridružili i članovi Udruge sopaca otoka Krka.

Vođenje Festivala bilo je povjereno Gordani Gržetić, a na njegovu samom kraju festivalsku je zastavu krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, kao domaćin ovogodišnje priredbe, predao načelniku Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić, s obzirom da će naredne godine poprište ovog događanja biti upravo Malinska.