U Malinskoj se susreli svi županijski (grado)načelnici: U fokusu gospodarenje otpadom, turizam i problem alohtone divljači
“Ovi susreti su prilika da se načelnike i gradonačelnike upozori na probleme koje umjesto njih nema tko riješiti, a među njima je i problematika gospodarenje otpadom”
Nakon dvogodišnje stanke uzrokovane epidemiološkom situacijom, u Malinskoj je ovoga tjedna održan dvodnevni susret svih gradonačelnika i načelnika iz Primorsko-goranske županije, s primarnim temama gospodarenja otpadom, turizma, problema Zračne luke Rijeka te provedbe Zakona o lovstvu, odnosno divljači koja se sve češće spušta u naseljena mjesta.
Susret je započeo u četvrtak obilaskom reciklažnog dvorišta i pretovarne stanice Treskavac, gdje su čelnici gradova i općina PGŽ-a iz prve ruke mogli provjeriti primjer dobre prakse u gospodarenju otpadom. Naime, krčke lokalne samouprave uvelike prednjače pred ostatkom županije po pitanju odvajanja otpada, s postotkom od 60 do čak 68 posto otpada koji se odvaja. Nažalost, takav trend – koji je i zakonska obveza – ostatak županije ne prati.
Susret lokalnih čelnika stoga je bio i prilika za razgovor o obvezama gradova i općina u prioritetnoj izgradnji kompostane, pretovarnih stanica i sortirnica.
“S iznimkom Krka, mnogi nisu učinili skoro ništa, a neki jako malo. Obveza EU-a je doći do 50% primarne selekcije što bi ujedno smanjilo pritisak na Marinšćinu, posebno ljeti. Kompostane bi riješile dio bio otpada, a samim time bi se riješili i neugodni mirisi koje trpe lokalni stanovnici”, rekao je tom prilikom župan Komadina.
Uvesti odlagališnu taksu za pravedniju naplatu odvoza otpada
O ovoj temi govorili su i pročelnica UO za prostorno uređenje Koraljka Vahtar Jurković, predsjednik Uprave Ekoplus d.o.o. Luka Traven i županijski vijećnik Josip Katalinić. Ukazali su na važnost uloge JLS-a u odvajanju otpada te izgradnji kompostana, o obvezi donošenja županijskog Plana gospodarenja otpadom – do 2024., a Traven je istaknuo kako alternative Centru Marišćina nema te kako su PGŽ i Istarska županija jedine županije gdje se otpad obrađuje i vrednuje. “Sve ostale JLS u RH otpad odlažu bez obrade što je okolišno najnepovoljnija varijanta”, zaključio je Traven, dok je Katalinić predložio osnivanje radne skupine koja bi se trebala baviti problemom zbrinjavanja otpada, a u kojoj bi svakako bi bio i predstavnik otoka Krka, kao primjer uspješnog rješavanja ove kompleksne situacije.
Porazna je činjenica što, iako je to zakonska obveza svih jedinica lokalne samouprave, 12 od 13 komunalnih društava na području županije trenutno ne odvaja biorazgradivi otpad, već ga skupa s miješanim otpadom dovozi na Marišćinu.
Nažalost, izostala je konstruktivna rasprava lokalnih (grado)načelnika, ali valja spomenuti inicijativu Ivana Jurešića iz krčkih Ponikvi: “Smatram da se na razini države mora uvesti odlagališna taksa. Naime, otok Krk trenutno plaća visoku cijenu odvoza otpada iako smo napravili sve po zakonu i zato što smo napredniji od općina i gradova u našem okruženju, dok oni koji nisu napravili ništa – plaćaju manje. Ispada da smo kažnjeni za ulaganje i trud. Jesu li time oni pametniji od nas, koji smo ulagali?”, pita se Jurešić.
U hotelu Malin županijske je čelnike pozdravnim govorom govorom dočekao načelnik Općine Malinska Dubašnica Robert Anton Kraljić. Upoznao ih je s realiziranim, kao i projektima u pripremi, istaknuo je projekt “Zaštita, promocija i turistička valorizacija Jadranske pomorske baštine” ARCA ADRIATICA, a prezentiran je i plan razvoja Luke Malinska. Riječ je o opsežnom projektu kojega je 2015. godine pripremila tvrtka NFO, a u sklopu kojega bi se malinskarsko lučko područje trebalo zaštititi od udara tramuntane. Projekt obuhvaća zahvate na primarnom i sekundarnom lukobranu, odnosno plutajućim gatovima i valobranu, s povećanjem broja vezova i troškovima koji se procjenjuju na oko 90 milijuna kuna bez PDV-a. Kako je istaknuto, riječ je o velikoj svoti, ali ne i nedostižnoj zahvaljujući europskim fondovima.
Otok Krk kao predvodnik županijskog turizma
Drugi dan susreta započeo je rezimiranjem rezultata turističke sezone koju je direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov ocijenila iznimno uspješnom i iznad svih očekivanja jer je ostvareno je čak 80% ukupnih noćenja iz rekordne 2019. godine. Istaknula je veliko povećanje potražnje za smještajem visoke kategorije, a upravo Krk, s najviše smještajnih kapaciteta ostvaruje 30 posto svih noćenja na Kvarneru. Peršić-Živadinov navela je da je na Krku izgrađeno 250 kuća za odmor, uglavnom visokih kategorija, što privlači goste bolje platežne moći, te diže kvalitetu destinacije. Kao što je prezentirano, u svim otočnim općinama raste broj smještajnih kapaciteta s pet zvjezdica, pri čemu Krk također prednjači u odnosu na ostatak županije. Na susretu je također spomenuta i potreba daljnjih infrastrukturnih ulaganja i novih, odnosno proširenih prometnica koje bi mogle bolje podnijeti velik broj turista u vršnim mjesecima, a opsežno se razgovaralo i o Zračnoj luci Rijeka koja je ove godine unatoč značajnim ulaganjima zabilježila promet značajno niži od susjednih zračnih luka.
Na susretu se razgovaralo i o problematici divljači i šteta nastalih u poljoprivredi, stočarstvu ali i prometu. Privremeni pročelnik UO za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Mladen Brajan napomenuo je kako je Zakon o lovu specifičan te istaknuo kako su izdane naredbe što se tiče uklanjanja divljači na otocima. Naglasio je da je problem divljači u gradovima i naseljenim mjestima potrebno donijeti poseban program protokola njihovog uklanjanja. „Da bi se ovaj problem riješio moraju biti uključeni svi, od Ministarstva sa svojim odredbama, naredbama, propisima kako bi sve bilo operativnije, do Županije koja bi bila spona između lovaca te gradova i općina“, rekao je Brajan. Dodao je da je pojava divljači u gradovima i naseljima posljedica nedostatka hane u šumama te smanjenje poljoprivrednih površina zbog kojih se divljač spušta u grad i traži hranu.
Svoja iskustva s divljim svinjama, ali i medvjedom, jelenskom divljači i čagljevima s okupljenima su podijelili i čelnici gorskih općina i gradova, ali i načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina koji je istaknuo da se s ovim problemom bori već više od 20 godina, ali unatoč odličnoj suradnji s krčkim lovcima – rezultata neće biti dok ne bude podrške i konsenzusa na razini županije i države.
Alohtona divljač – pošast cijele Europe
Rezimirajući dvodnevnu raspravu župan Komadina kazao je kako je turizam bio logičan izbor teme budući se susret održava na našem najturističkijem otoku koji nosi i najveći dio turističkog prometa. Dodao je da osim prednosti turizma i zarade koju donosi, važno naglasiti i nedostatke, pogotovo kada govorimo o dosegnutom maksimumu kapaciteta infrastrukture u prometnom smislu. Rekao je da se i tema otpada dijelom povezana i s turizmom budući se ljeti proizvode dvostruko veće količine koje se trenutačno ne mogu obraditi na kvalitetan način.
„Moramo unapređivati kvalitetu turističkog proizvoda i doživljaje u destinaciji, ali i povezati plavi i zeleni dio naše Županije za što imamo sjajne mogućnosti. Također, autohtonu poljoprivredu moramo nastaviti plasirati kroz naš sustav i Kašeticu te brendirati u turistički proizvod. Što se tiče divljih svinja, apeliram na gradove i općine i provode svoju zakonsku obavezu donošenja programa uklanjanja ili smanjenja broja divljači. Osim divljih svinja, postoje problemi i s čagljevima. Na naš zahtjev Ministarstvo poljoprivrede je donijelo odluku da se izlučivanje divljači može obavljati tijekom cijele godine. Kroz naš Lovački savez i Savez otoka Krka je angažirana posebna ekipa za izlov čagljeva i vjerujem da će se ta situacija uskoro staviti pod kontrolu. Radi se o velikim brojevima alohtone divljači, a samo prošle godine je izlučeno 2500 divljih svinja. Ljudi moraju biti svjesni da divlje svinje plivaju, da se radi o pošasti cijele Europe i da situacija nije jednostavna. Uskoro ćemo ponovno održati sastanak s Ministarstvom i Inspektoratom na kojem ćemo razgovarati o donošenju planova gospodarenja divljači u jedinicama lokalne samouprave kako bi lovačka društva u suradnji s policijom mogla uklanjati divlje svinje iz naseljenih mjesta u kojima je zabranjen lov. Podsjećam da je situacija prilično složena i da svatko od nas mora odraditi svoj dio posla”, poručio je župan.
Zaključio je kako su ovi susreti prilika da se načelnike i gradonačelnike upozori da postoje problemi koje umjesto njih nema tko riješiti, među njima je i problematika gospodarenje otpadom, gdje je obaveza gradova i općina izgradnja kompostana i reciklažnih dvorišta.
