Štorija o galiji Cristo Ressussitato: Proslava 451. obljetnice Bitke kod Lepanta
Baštineći bogatu kulturno-povijesnu tradiciju i prepoznavajući unutar toga iznimno pomorsko nasljeđe 2008. godine Centar za kulturu Grada Krka pokrenuo je projekt Štorija o galiji Cristo Ressussitato, kojim se otad slave obljetnice Bitke kod Lepanta
U jednoj od najvećih i najslavnijih pomorskih bitaka u europskoj povijesti, Bitki kod Lepanta, 07. listopada 1571. godine, u kojoj su se sukobile snage kršćana i muslimana sudjelovala je i krčka galija Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist).
U Europi proslava obilježavanja obljetnice te slavne bitke ima sve veći značaj te se svake godine u Nafpaktosu (Lepantu) okupljaju zemlje saveznice negdašnje Svete lige u znak sjećanja na sve poginule galijote, vojnike i posade. Godine 2007. Hrvatsku je ondje predstavljao grad Krk. Upravo taj boravak u Grčkoj i susret s delegacijama saveznica bio je povodom za detaljnije promišljanje i istraživanje Krka u drugoj polovici 16. stoljeća, njegovog života i stanovništva. Baštineći bogatu kulturno-povijesnu tradiciju i prepoznavajući unutar toga iznimno pomorsko nasljeđe 2008. godine Centar za kulturu Grada Krka pokrenuo je projekt Štorija o galiji Cristo Ressussitato, kojim se otad slave obljetnice Bitke kod Lepanta.
S istočne obale Jadrana u tom slavnom okršaju sudjelovalo je sedam gradova, odnosno sedam galija, pored kojih i krčka. Također, zanimljivo je istaknuti kako su gotovo polovicu snaga hrvatskih gradova u floti i ljudstvu činile upravo krčka galija Cristo Ressussitato pod zapovjedništvom soprakomita Ludovica Cicute, cresko-osorska galija Sveti Nikola vođena soprakomitom Nikole Dražića i rapska galija Sveti Ivan kojom je zapovijedao Ivan de Dominis. Papa Pio V. u namjeri da zaustavi prodor Osmanlija i njihovo širenje Mediteranom osnovao je Svetu ligu, savez mediteranskih zemalja, koja je trebala zaustaviti osmansku dominaciju na Sredozemlju. Armada Svetog saveza bila je sastavljena od 209 galija, šest galeaca i 28 transportnih brodova od kojih su većinu činili oni dubrovački. Na brodovima je bilo 80.000 ljudi, a među njima 30.000 vojnika te 50.000 mornara i veslača. Na lijevom krilu nalazila se i galija Cristo Ressussitato, 28. u prvom navalnom redu, a upravo uspjeh koji je ostvarilo to krilo bio je presudan za daljnji ishod bitke. Malobrojne galije na desnom osmanlijskom krilu započele su povlačenje što je lijevom omogućilo da pomogne kršćanskim snagama centra i desnog krila. Već u ranim poslijepodnevnim satima, 07. listopada, Sveta liga izvojevala je pobjedu, označivši u konačnici kraj turske dominacije na Mediteranu.
Promocija monografije i otvorenje izložbe Ulice grada Krka (Le strade di Veglia), autora Alana Žica-Teklina
Proslava 451. obljetnice Bitke kod Lepanta započet će u četvrtak, 06. listopada, u Malenoj vijećnici Grada Krka, i to predstavljanjem monografije Ulice grada Krka (Le strade di Veglia), krčkog publicista Alana Žica-Teklina, za kojim će, u Galeriji Decumanus, uz nastup Ansambla Audiatur, uslijediti otvorenje istoimene izložbe na kojoj će biti izložene, u monografiji publicirane, uvećane stare razglednice i fotografije snimljene diljem grada Krka. One bilježe potomke drevnih lepantskih pobjednika, naših predaka, i grad koji su ostavili u baštinu nama, njihovim potomcima. Otvarajući, pritom, pitanje: čine li grad u bistvu ljudi? Ili zgrade, ulice, parkovi i trgovi? Nadalje, ako se povuče poveznica s Lepantom: da li su za pobjedu u bitki zaslužni ljudi – mornari, kapetani, topnici i admirali? Ili drvena masa, lađe; njihova jedra i njihovi od plotuna užareni topovi?
Bit svakog grada, pa tako i Krka, je ono nešto između – trgovi i ulice, ali i osobe koje njima šetaju, ljudi koji urbanu cjelinu mijenjaju i prilagođavaju svojim potrebama, koji svoj grad prepuštaju zubu vremena ili spašavaju od propadanja. Isto tako, bit svake, pa i Lepantske pobjede čine brodovi, ali i ljudi koji su sagradili briljantnu galiju, vježbali, i u presudnom trenutku dali sve od sebe za konačni cilj. No, sve nas, koji gradu, iz pokoljenja u pokoljenje, dvije tisuće godina tepamo splendidissima, ponekad muče sumnje koje je u tekst pretočila jedna velika krčka kćer, spisateljica Anna Maria Fiorentin, čije djelo Nel Carnaro un’isola (Na Kvarneru jedan otok), u fragmentima, donosimo kao popratni tekst publiciranim i izloženim fotografijama:
“Svi, još od praiskona, znamo da protok vremena mijenja stvari. Znamo, ali ipak očajnički tražimo ono što se od našeg bića još zadržalo u zraku; uzburkanog srca slušamo prigušene glasove našeg grada uronjenog u tisućljeća svoje povijesti. Ali grad je živo biće i kao takav podložan je mnogim promjenama; stoga iseljenik sumnja, strahuje da su ljudi i priroda protiv njega jer je pobjegao, izdao je najdublje korijene, prekinuo je kontinuitet povijesti. Ostaju mu samo mrtvi. Često uđe, izgubljen, na to mjesto gdje se nadao da će počivati, spavati vječnim snom pored svojih predaka, prijatelja, najvažnijih ljudi u gradu. Svakog ljeta kad sam se vraćala u Krk, spuštala sam se na malo groblje u dolini Vignole. Minijaturna dolina, koja više ne postoji, progutala ju je robna kuća, danas praznina koju čine roba i anonimni turisti u potrazi za emocijama…”
Predavanje dr sc. Zrinke Podhraški Čizmek i promenada Počasne satnije Kravat pukovnije
Nastavak proslave u petak, 07. listopada, donosi stručno izlaganje na temu Jadransko brodovlje u krčkoj luci koje će, u Maloj vijećnici Grda Krka, održati dr. sc. Zrinka Podhraški Čizmek, nakon čega slijedi misa koja će se, za sve poginule u Bitki kod Lepanta, služiti u Krčkoj katedrali, s time da će od 06. do 10. listopada, uz grob Ludovica Cicute u krčkoj prvostolnici biti postavljen informativni pano s višejezičnim deskripcijama koje govore o povijesti krčke galije i životu njezinog zapovjednika.
Ako vremenske prilike dopuste, u završnici proslave, u subotu, 08. listopada, na redu je promenada Počasne satnije Kravat pukovnije koja će u dva navrata, s pješačkim i konjičkim dijelom postroja, proći središtem krčke starogradske jezgre, kao i dijelom rive. Odjeveni u replike vojnika hrvatske lake konjice iz Tridesetogodišnjeg rata vođenog u 17. stoljeću, Kravat pukovnija svojim programom aktualizira povijesne početke kravate, jedinstvenog hrvatskog doprinosa svjetskoj kulturnoj baštini. Iz dosadašnjih odjeka u medijima, ali i temeljem ostalih pokazatelja, proizlazi ocjena kako je riječ o projektu koji je ostvario očekivanja i potvrdio se kao originalan i iznimno atraktivan turistički proizvod koji Zagreb promovira kao Prijestolnicu kravate, a Hrvatsku kao njezinu domovinu.
Program Štorije o galiji Cristo Ressussitato:
06. listopada 2022.
Mala vijećnica Grada Krka, 18.00
Predstavljanje monografije Ulice grada Krka (Le strade di Veglia), autora Alana Žica-Teklina
06. – 20. listopada 2022.
Galerija Decumanus
Izložba starih razglednica i fotografija Ulice grada Krka (Le strade di Veglia)
Autor koncepcije izložbe: Alan Žic-Teklin
Otvorenje: 06. listopada, 19.00
Na otvorenju svira: Ansambl Audiatur
Radno vrijeme galerije: pon. – pet. 10.00 – 12.00; 18.00 – 20.00
07. listopada 2022.
Mala vijećnica Grada Krka, 17.30
Predavanje Jadransko brodovlje u krčkoj luci, dr. sc. Zrinke Podhraški Čizmek
Krčka katedrala, 19.00
Misa za poginule u Bitki kod Lepanta
08. listopada 2022.
16.30 (prva); 17.30 (druga)
Promenada Počasne satnije Kravat pukovnije s pješačkim i konjičkim dijelom postroja
– ceremonija pregleda sablji i postavljanje prve straže na Trgu Kamplin
Ruta:
– Trg bana Josipa Jelačića
– Vela placa
– Ul. Josipa Jurja Strossmayera
– Ul. Alojzija Stepinca
– Trg Kamplin
– Ul. Antuna Mahnića
– Obala hrvatske mornarice
06. – 10. listopada 2022.
Krčka katedrala
Uz grob zapovjednika krčke galije Cristo Ressussitato, soprakomita Ludovica Cicute bit će postavljen prigodan info-pano
