RAZGOVOR Petar Kopanica: U potrazi za frankopanskim kaštelima pronaći ćete povijest i pustolovinu

Iz kojeg razloga i kome želim predstaviti pretisak knjige ‘U potrazi za frankopanskim kaštelima’? Kratko, prije svega mlađoj generaciji za koju sam uvjeren da je željna tih povijesnih spoznaja. Jednostavno želim si od srca, da ti mladi s knjigom u ruci, s jednostavnim uputama koje knjiga pruža, krenu u pustolovine Krkom, ali i šire

Zahvaljujući Petru Kopanici, na tržištu se ponovno našla vrijedna knjiga autorice Ingrid Žic, “U potrazi za frankopanskim kaštelima”. Riječ je drugom izdanju knjige koja govori o nasljeđu Frankopana, a njen “povratak u život” mnogo govori i Kopanici, kao jednom od istinskih krčkih entuzijasta koji su maksimalno angažirani u očuvanju krčke baštine.

Tim povodom prenosimo razgovor koji je s Kopanicom vodila Ana Kominka, a objavljen je u novom broju časopisa Krčki val:

“Kada sam imao 8 godina posjetio sam ‘Tajanstveni grad’ drevnih Ilira. Do tog mističnog mjesta me je vodio pop A. Ragužin i već tada sam osjetio i mogao dozvoliti svojoj mašti “da me vodi” kroz to prošlo vrijeme, u daleku prošlost… Mogao sam pretpostaviti gdje je bila stražarnica, odmah sam mogao ‘vidjeti cijelu sliku’… Da, najveća opasnost prijetila je s mora i zato stražarnice upravo ‘tu i tamo’, ratnike sam rasporedio na zidine, uvijek su promatrali što se događa u ‘Tajanstvenom gradu Ilira’ i oko njega. Očaravajuće mi je bilo to, kako su Iliri imali svoju kraljicu… U svojim mislima sam zamišljao žamor pučana, djece, vladara, pastira, stražara i ratnika… I neizostavno blejanje ovaca!

Moju maštu i vidike u djetinjstvu su probudile priče i legende koje mi je neprestano pripovjedala teta. Onda, otkriće za mene… ’prvi susret’ s glagoljicom, mističnim pismom, već tada sam čuo da su Slaveni imali svoje pismo, zanimalo me, zašto su zapustili to pismo, vidio sam dokaze na puno mjesta na otoku, ljudi su ga u prošlosti klesali u kamen. Tada sam već duboko u sebi bio svjestan da ću otkrivati i istraživati svaki kamen na mojem prelijepom otoku i potražit ću ih još, onih isklesanih. Hm, u to vrijeme otok doista nije otkrivao puno o daljnjoj prošlosti, a ujedno je nudio odgovore posvuda, kamo si se zaputio u pustolovinu. Da, i tada, a i danas svaki put kada krenem zaraslim krajolicima otoka, ‘piše se’ nova pustolovina i otkrivaju se tragovi prošlosti.

I onda, sa svojih 10 godina sam pronašao crkvicu Sv. Jurja. Svakog dana sam šetao uz more i crkvicu sam slučajno pronašao. Kao djetetu mi se činila prelijepa, “moje otkriće”, ljudi koje sam u to vrijeme poznavao nisu govorili o njoj, prije o njoj nisam ništa čuo. Zanimljivo je to da mi se tada činilo da je tako udaljena od Punta. Imao sam osjećaj da sam satima i satima hodao do nje. Spoznaje iz djetinjstva su obilježile moj životni put otkrivanja starokršćanskih crkvica na otoku Krku, kasnije povijesnih mjesta, lokaliteta. Smatram da mi je prednost bila u tome, da sam u napuštenim mjestima uvijek u svojim mislima ‘pronašao život’!”

Od liburskih gradova, starokršćanskih crkvica, ili bolje rečeno, od antike pa sve do frankopanske povijesti… Moje zanimanje za moj otok se stupnjevalo. Više od 55 godina mojega istraživanja, uvijek ostajajući u ‘sjeni’ drugih ljudi, kojima sam otvarao vidike, darivao informacije… Ipak, dolazio sam do sve više i više saznanja, podataka, mišljenja, spoznaja o povijesti otoka i pokušavao ih ‘sačuvati’ jer su bile moje! Dio povijesti je pod morem, to duboko u sebi znam i osjećam. Mitovi i legende su se s godinama nizale… Zapisivao sam sve podatke. Primjerice, govorilo se da plemići Knezovi krčki nisu bili pomorci. No, o čemu li svjedoči potopljeno brodovlje u Omišaljskoj luci?…

• Pripremiti intervju i pitanja za mojeg sugovornika, gospodina Kopanicu bio je za mene na samom početku neka vrsta izazova… Što napisati, čovjek je “enciklopedija”. Otvorenog duha i srca, za njega je sve prihvatljivo u okvirima kakvi su u danom trenutku, njegova iskrenost, poštenje, radoznalost i u zadnje vrijeme moćna samosvjestnost jednostavno su uz njegovo pripovjedanje oblikovale tekst koji je pred nama… Gospodin Kopanica živi poslanstvom i načinom života da uvijek i u svakoj prilici, svakoj osobi nesebično i s ispunjenošću svojim unutarnjim zadovoljstvom jednostavno otkriva, daruje, uči, nadahnjuje i prije svega s ljubavlju pruža i daje od sebe…

– Osoba, s kojom sam mogao neopterećeno, iskreno, ‘na glas’ govoriti o povijesti Knezova krčkih je bila Ingrid Žic. Ona nikada nije nazivala knezove krčke feudalcima koji su ‘tlačili’ pučane. Prepoznala ih je kao plemenitaše, što su i za mene bili. Ingrid sam podržavao u njenom mišljenju, zajedno smo mnogo tema o Frankopanima zajednički istražili i zajedno se oduševljavali saznanjima da smo na pravom putu!

• Zadržavajući pogled na naslovnici pretiska knjige ‘U potrazi za frankopanskim kaštelima, autorice Ingrid Žic, prisjećajući se, mirnim glasom, odgovara naprijed na moja pitanja…

– ”Pisala se” 1983. godine, nazdravili smo s ‘istra biterom’… Da, sjećam se i tog detalja. Ingrid sam poznavao u to vrijeme, kada je izrazila želju da napiše knjigu o Frankopanima. Jako puno vremena smo posvećivali temi o srednjem vijeku, feudalcima – knezovima krčkim. Oboje smo bili ushićeni svakom novom spoznajom, povijesnim činjenicama, vezanim za već spomenutu srednjevijekovnu plemićku obitelj Frankopan.

Tada sam Ingrid otkrio da sam već posjetio ‘očevinu knezova krčkih’ – kaštel Gradec. Bila je oduševljena! Godine su prolazile, njoj se ostvarila želja i 1996. godine je napisala i izdala svoju autorsku knjigu ‘U potrazi za frankopanskim kaštelima’. I danas, iako više nije s nama, meni draga Ingrid bila bi oduševljenja, sretna i zadovoljna s pretiskom njezine knjige… HVALA Ingrid!

Želim se zahvaliti ‘svojoj ekipi’ za svu pomoć, potporu i razumijevanje prilikom nastajanja, uređivanja i promoviranja pretiska knjige ‘Upotrazi za frankopanskim kaštelima’ autorice Ingrid Žic. U posljednja 4 mjeseca sam pripremajući pretisak knjige, posjetio 13 kaštela (Gradec, Vrbnik, Baška, Košljun, Krk, Dobrinj, Omišalj… Onda su slijedili kašteli koji nisu na otoku Krku – Grobnik, Trsat, Bakar, Kraljevica, Crkvenica, Hreljin – koje je Ingrid spomenula u knjizi i napisao sam putopise, koji su objavljeni na društvenim mrežama i ostajem sebi i vama “dužan” još 7 putopisa, frankopanskih kaštela, (Novi Vinodolski, Senj, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Bosiljevo), kako bi zaokružio sve naslove iz njene knjige. U svojem životu sam poklonio puno knjiga, ali najviše sam poklonio upravo njezine knjige, i u jednom trenutku, kada sam se odlučio i sve zakonski uredio za pretisak knjige, postao sam svjestan da ja osobno nemam nijednu njenu knjigu…(nastavlja uz smijeh), ali, ovog trenutka opet ih imam nekoliko tisuća!

Iz kojeg razloga i kome želim predstaviti pretisak knjige ‘U potrazi za frankopanskim kaštelima’? Kratko, prije svega mlađoj generaciji za koju sam uvjeren da je željna tih povijesnih spoznaja. Jednostavno želim si od srca, da ti mladi s knjigom u ruci, s jednostavnim uputama koje knjiga pruža, krenu u pustolovine. Prije svega otokom Krkom, a poslije, uz knjigu i šire. Da potraže frankopanske kaštele, upoznaju daleku prošlost, kroz zapisanu riječ. Želim da posjete sva ta mjesta, koja su samo ‘kap u moru’ svega onoga što otkriva povijest. Ja nastavljam dalje putem novih otkrića o Frankopanima i starokršćanskim crkvama i kapelama na otoku Krku. I sve zapisujem… Što znači, uskoro će ugledati ‘svjetlost dana’ i moja autorska knjiga. Hvala svima na potpori!

• Moje posljednje pitanje gospodinu Kopanici bilo je, hoće li si on ikada omogućiti odmor, predah od svakodnevnog ‘žamora’ informacija i svih podataka koje mu se neprestano nude?

(Uz smijeh) O, da… u jutro popijem iscijeđen sok naranče, skuham si ječmenu kavu, i već u tom trenutku, dok voda za kavu proključa, znam točno koje ću mjesto posjetiti tog dana, možda očistiti koju crkvicu ili put do nje. To je moj odmor, predah od svakodnevnice, koliko za dušu, toliko za moje zdravlje. U prosjeku u jednom tjednu prohodam i do 60 kilometara.

Pretisak knjige “U potrazi za frankopanskim kaštelima” autorice Ingrid Žic može se naručiti na:
email: krcki.val@gmail.com
ili putem telefona: 098 259 782

Razgovor pripremila i zapisala Ana Kominka
error: Content is protected !!