Otvorena izložba Poklonstvo glagoljici splitskog slikara Matka Trebotića
Izložba Poklonstvo glagoljici donosi seriju novijih Trebotićevih slika, uglavnom akvarela, inspiriranih likovnom (dekorativnom), ali i simboličkom dimenzijom slova glagoljske azbuke
U krčkoj Galeriji Decumanus, u organizaciji Centra za kulturu Grada Krka, između 28. kolovoza i 10. rujna 2020. godine, može se razgledati izložba suvremenog splitskog slikara međunarodne reputacije Matka Trebotića pod nazivom Poklonstvo glagoljici, a čiji je kustos likovni (i književni) kritičar i esejist Milan Bešlić, ujedno i autor recenzije publicirane u katalogu kojeg možete prelistati u nastavku.
Izložba Poklonstvo glagoljici donosi seriju novijih Trebotićevih slika, uglavnom akvarela, inspiriranih likovnom (dekorativnom), ali i simboličkom dimenzijom slova glagoljske azbuke, zajedno s crtežima i skicama koji su prethodili kompoziciji kazališnog zastora u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci, također, inspiriranog glagoljskim nasljeđem tj. identitetom ovih prostora.
Nedvojbeno, jedna od naših najznačajnijih kulturoloških i duhovnih vrijednosti je i glagoljičko pismo, ističe u tekstu recenzije Milan Bešlić, kako svojim likovnim specifičnostima tako i po onima koje su od prvorazrednog značenja za nacionalnu kulturu i identitet. U pismenima glagoljice upisana je hrvatska povijest hrvatskim jezikom i time autentično svjedoči naše postojanje i naš jezik u mediteranskom prostoru, odnosno, u Trebotićevom i našem zavičajnom prostoru. No, kako je slikarevo ishodište u prostoru primarno duhovno, ono, stoga, nije samo u Milni na otoku Braču već je mediteransko i kozmopolitsko, s jasnim tragovima ljudskoga postojanja u antičkoj i kršćanskoj duhovnoj baštini i, dakako, u onim tragovima u kojima čitamo nacionalnu komponentu u tom prostoru upravo u glagoljičkom pismu hrvatskoga jezika. A jedan od temeljnih dokumenta hrvatske povijesti, navodi Bešlić, sačuvan je na glagoljici na otoku Krku u znamenitoj Bašćanskoj ploči iz 12. stoljeća. Riječ je o kamenom ulomku oltarne pregrade u crkvi svete Lucije u Jurandvoru kraj Baške otkrivenom oko 1100. godine koji se danas čuva u Palači HAZU-a u Zagrebu. Na svojoj sadašnjoj adresi Bašćanska ploča nalazi se zahvaljujući junačkoj ljubavi hrvatskoga puka iz Jurandvora koji ju je skrivao od različitih otimača pokrivši je kamenjem na morskoj obali i zadivljujućoj ustrajnosti da je prenese na njezinu sadašnju adresu zahvaljujući svećeniku dr. Dragutinu Kniewaldu, kojemu je puk povjerio tajnu, a on u suradnji s članovima Akademije, poglavito sa Stjepanom Ivšićem, organizirao prijevoz u Zagreb.
Iznimnu vrijednost glagoljice za hrvatsku kulturu i njezine začudne estetske vrijednosti Matko Trebotić podvukao je ugrađujući glagoljička pismena kao likovne sastavnice u kompoziciju velebnog kazališnog zastora u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci koji je svečano otkriven hrvatskoj kulturnoj javnosti 2008. godine na premijernoj izvedbi opere Sunčica Borisa Papandopula pod ravnanjem Nikše Bareze i u režiji Ozrena Prohića. Recentni izbor malenih crteža i skica rađenih za taj zastor postavljen je u Galeriji Decumanus kao integralni čimbenik slikareva novog ciklusa naslovljenog Poklonstvo glagoljici s kojim se prvi puta predstavlja hrvatskoj kulturnoj javnosti. Iz svega je razvidno da je Trebotićev intelektualni i duhovni interes za golemu glagoljičku baštinu utemeljen u njegovom stvaralačkom načelu koji akceptira i asimilira zavičajni prostor kao duhovni prostor prožet tragovima ljudskog postojanja, a među njima, glagoljica je neprolazna vrijednost upisana u sam temelj naše povijesti, kulture i identiteta. Nova serija Trebotićevih radova, zaključuje Bešlić, novi je slikarev korak u otkrivanju duhovnog prostora u kojemu je upravo glagoljica ona pokretačka energija u otkrivanju novih likovnih vrijednosti koje ispisuje svojim kistom u ciklusu Poklonstvo glagoljici na bijeloj površini papira vještom rukom i bojama duhovnog zavičaja.
Izložba Poklonstvo glagoljici Matka Trebotića može se u Galeriji Decumanus razgledati svakim danom (izuzev nedjelje) od 10.00 do 12.00 te od 19.00 do 22.00 sata, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net.
