Navik živjeli kroz umjetnost i glazbu: Grad Krk obilježava Dan pogibije Zrinskog i Frankopana

Dan 30. travanj obilježava se kao Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana koji su postali svojevrsnim simbolom slobode i pravde. Riječ je o spomendanu kojeg prati geslo Navik on živi ki zgine pošteno, drugim riječima stih iz pjesme Pozvanje na vojsku, Frana Krste Frankopana.

Tragična sudbina dvojice velikaša hrvatskog podrijetla, koji su nakon propasti protuhabsburške urote, poznate kao Zrinsko-frankopanska urota, bili pogubljeni u Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine, poslužila je u stvaranju nacionalnog mita o mučenicima koji su svoj život dali za narod, slobodu i neovisnost nacije.

Cjelodnevnim programom pod nazivom U gradu Krku, gradu tvojih predaka (…navik živjeli kroz umjetnost i glazbu…) tako će se, 30. travnja 2024. godine, obilježiti Dan pogibije Zrinskog i Frankopana, i to dvjema projekcijama dokumentarnog filma Prijenos kostiju Zrinskog i Frankopana (1919.) koji se, nakon što je prošle godine prilagođen za emitiranje, sada po prvi put predstavlja javnosti, a za kojima će uslijediti misa za Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana u Krčkoj katedrali te koncert Fantasia poetica u crkvi sv. Kvirina.

Dvije projekcije dokumentarnog filma Prijenos kostiju Zrinskog i Frankopana

Dokumentarnim filmom Prijenos kostiju Zrinskog i Frankopana tako je, u organizaciji Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, zabilježena svečana povorka kojom su, 30. travnja 1919. godine, na sam dan pogibije, uz nazočnost oko sto tisuća ljudi, posmrtni ostaci dvojice hrvatskih velikana (iz Bečkog Novog Mjesta) preneseni u kriptu zagrebačke katedrale Sv. Stjepana.

Riječ je o crno-bijelom filmu, produkcijske kuće Jugoslavija K.D. Zagreb, pronađenom u Filmskom arhivu Jugoslavenske kinoteke u Beogradu od koje su, nakon što je filmska vrpca uređena, a film digitaliziran i nanovo montiran, prošle godine otkupljena prava za njegovo emitiranje. Film kojeg je snimio naš prvi profesionalni filmski snimatelj Osječanin Josip Halla bit će prvi put prikazan u Hrvatskoj.

Prva projekcija na rasporedu je 12.30 sati, a namijenjena je učenicima osnovne i srednje škole, dok će svečana projekcija u 17.30 sati biti otvorena za svu zainteresiranu javnost. O samom filmu pritom će iz različitih perspektiva kazivati: prof. dr. sc. Mislav Grgić, veliki meštar Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i Franjo Velčić, generalni vikar Biskupije Krk, dok je moderiranje povjereno dr. sc. Tei Perinčić, povjesničarki.

Koncert Fantasia poetica, barokna glazba tragom lirike Zrinskih i Frankopana

Koncert Fantasia poetica, barokna glazba tragom lirike Zrinskih i Frankopana, pod umjetničkim vodstvom renomiranog hrvatskog glazbenika Igora Para (teorba, barokna gitara, citern), održat će se u crkvi sv. Kvirina, u 20.00 sati, s time da će pored njega i naratora Zorana Kelavu, u koncertnoj izvedbi sudjelovati i druga renomirana glazbena imena okupljena u Ansamblu Capella Zriniana: Marta Lončar (sopran), Edin Karamazov (arhilutnja), Silvio Richter (barokna violina), Marko Požgaj (blok flauta), Katarina Lamotte (čembalo), Augustin Mršić (viola da gamba) i Andrija Maronić (cimbal).

Zbog devastirajućih posljedica Zrinsko-frankopanske urote, nakon pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu, od 1671. godine do danas u ostavštini Zrinskih i Frankopana nije sačuvano gotovo nikakvih fizičkih tragova o eventualnom glazbenom životu koji se događao u krugu njihovih obitelji. I čuvena Bibliotheca Zriniana, tada najveća privatna zbirka knjiga u Hrvatskoj, koju je osnovao Nikola Zrinski Čakovečki, ostala je sačuvana tek djelomično. Međutim, ipak postoji čitav niz zanimljivih indicija i poveznica. I braća Nikola VII. Zrinski i Petar Zrinski, zatim Fran Krsto Frankopan, kao i Katarina Zrinska, sestra Frankopanova i Petrova supruga, bavili su se književnošću. Uočljive su ponajprije brojne reference na glazbu u njihovom pjesništvu (Nikola i Petar Zrinski: Adrianskoga mora sirena; Fran Krsto Frankopan: Gartlic za čas kratiti; Ana Katarina Zrinska: Pjesmarica), zatim vrlo konkretne veze s rimskom plemićkom dinastijom Barberini (Fran Krsto Frankopan bio je oženjen Julijom Anom di Naro, nećakinjom kardinala Antonija Barberinija), s papom Urbanom VIII. (Maffeo Barberini), velikim mecenom umjetnosti i glazbe, kao i značajne rodbinske, kulturne i političke veze s Mađarskom i Transilvanijom, tadašnjim Erdeljom. Petrova kćer Jelena bila je udata za erdeljske velikaše, najprije za Franju I. Rákóczija, a nakon njegove smrti za Mirka (Imre) Thökölya – obojica su bili vođe mađarskog ustanka protiv Habsburgovaca. Na primjeru obimne rukopisne zbirke erdeljskog franjevca Ioana Caionija (1629. – 1687.), tzv. Caioni Codex, možemo vidjeti kakva se glazba u drugoj polovici 17. stoljeća njegovala u istočnoj Europi. U toj zbirci se uz skladbe tada poznatih talijanskih, austrijskih i njemačkih skladatelja posve ravnopravno nalaze i izuzetno zanimljivi zapisi onodobne tradicijske glazbe. Na temelju svih tih tragova moguće je do stanovite mjere rekonstruirati glazbu u kojoj su Zrinski i Frankopani imali prilike uživati u posjetima velikim europskim središtima kao što su Venecija, Rim i Beč, kao i glazbu koju su i s vrlo skromnim instrumentarijem mogli izvoditi u krugu svojih posjeda.

Prema tome, koncert Fantasia poetica donosi jedinstveni dijalog glazbene umjetnosti i književnosti u kojem će se preplesti glazba Giovannija Girolama Kapspergera (oko 1580. – 1651.), Girolama A. Frescobaldija (1583. – 1643.), Andree Falconierija (1586. – 1656.), Stefana Landija (1587. – 1639), Domenica Mazzocchija (1592. – 1665.), Biagia Marinija (1594. – 1663.), Barbare Strozzi (1619. – 1677.) i anonimnih mađarskih skladatelja (Cajoni, Stark i Vietórisz rukopis, oko 1670.), zatim tradicijski napjevi Međimurja, Prekodravlja i Transilvanije, sa segmentima poznatih literarnih djela Nikole Zrinskog Čakovečkog (1620. – 1664.), Petara Zrinskog (1621. – 1671.), Ane Katarine Zrinski (oko 1625. – 1673.) i Frana Krste Frankopana (1643. – 1671.).