Krčke JLS na samom vrhu popisa najskupljih “kvadrata” u Hrvatskoj

Martina Frka Milotić 2 months ago Novosti

Prema netom objavljenoj analizi Ekonomskog instituta Zagreb u suradnji s Ministarstvom graditeljstva, jedinice lokalne samouprave otoka Krka među najskupljim su “kvadratima” u Hrvatskoj.

Najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana, iznad 4.000 eura po m2, bilježe Bale (4.264 eura). Zatim, s medijalnom cijenom stanova/apartmana iznad 3.000 eura po m2, slijede Punat (3.427 eura), Omišalj (3.149 eura), Rovinj (3.120 eura) i Malinska-Dubašnica (3.017 eura). Nakon njih slijede Opatija, Dubrovnik, Split, Župa Dubrovačka, Lovran, Baška, Umag, Dobrinj, Hvar i Krk, koji postižu medijalne cijene stanova/apartmana iznad 2.500 eura po m2. Grad Zagreb se s medijalnom cijenomstana/apartmana po m2 od 2.299 eura smjestio u grupu od 41 JLS-a u kojima se medijalna cijena 4 stana/apartmana kreće u rasponu od 2.001 do 2.500 eura po m2.

Pored Grada Zagreba i Samobora koji su jedini smješteni u kontinentalnom dijelu zemlje, preostalih 39 JLS-ova ove grupe obuhvaća 31 priobalni i 8 otočnih JLS-ova. Pritom su najviše medijalne cijene prodanih stanova/apartmana po m2 zabilježene u Kostreni (2.443 eura), Preku (2.414 eura), Primoštenu (2.412 eura) i Podstrani (2.401 euro), dok su najniže medijalne cijene prodanih stanova/apartmana po m2 zabilježene u općini Vrsi (2.007 eura) i gradu Malom Lošinju (2.010 eura). U 85 JLS-ova medijalne cijene prodanih stanova/apartmana kretale su se između 1.001 i 2.000 eura po m2. I u ovom cjenovnom razredu većina JLS-ova, njih 54, smještena je u priobalnom području i na otocima, dok se preostala 31 jedinica nalazi u kontinentalnom dijelu zemlje. Medijalne cijene stanova/apartmana u rasponu od 500 do 1.000 eura po m2 zabilježene su u 28 JLS-ova, od kojih se većina, njih 21, nalazi u kontinentalnim županijama. Medijalne cijene stanova/apartmana do 500 eura po m2 zabilježene su u svega 5 JLS-ova: u općinama Darda i Đurđenovac u Osječko-baranjskoj županiji, Plitvička Jezera i Perušić u Ličko-senjskoj županiji te u gradu Vukovaru u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Obiteljske kuće na Jadranu višestruko su skuplje od kuća u kontinentalnom dijelu zemlje

Kada je riječ o obiteljskim kućama, znatno više cijene prilikom kupoprodaje postižu se u gradovima i općinama na prostoru obalnih županija. S najvišom medijalnom cijenom iznad 2.000 eura po m2 izdvaja se Cres (2.172 eura po m2). Medijalna cijena kuća iznad 1.500 eura po m2 postignuta je i u Puntu (1.608 eura po m2), Makarskoj (1.554 eura po m2) i Motovunu (1.528 eura po m2). Medijalne cijene obiteljskih kuća u rasponu od 1.001 do 1.500 eura po m2 zabilježene su u 16 JLS-ova: Baška (1.491 euro po m2), Mali Lošinj (1.376 eura po m2), Bale (1.355 eura po m2), Šolta (1.237 eura po m2), Tribunj (1.225 eura po m2), Malinska-Dubašnica (1.217 eura po m2), Podgora (1.203 eura po m2), Omišalj (1.192 eura po m2), Novalja (1.188 eura po m2), Split (1.167 eura po m2), Rogoznica (1.152 eura po m2), Primošten (1.125 eura po m2), Baška Voda (1.123 eura po m2), Dubrovnik (1.075 eura po m2), Krk (1.039 eura po m2) i Dugi Rat (1.028 eura po m2). Nadalje, od ukupno 67 gradova i općina koliko ih se nalazi u razredu medijalne cijene kuća od 501 do 1.000 eura po m2, svega su tri grada smještena u kontinentalnom dijelu zemlje.

Cijene građevinskih zemljišta

S najvišim medijalnim cijenama građevinskog zemljišta ističu se Split (286 eura po m2) i Fažana (247 eura po m2). Medijalna cijena građevinskih zemljišta od 200 eura i više po m2 zabilježena je i u Dubrovniku (235 eura po m2), Lastovu (208 eura po m2), Makarskoj (202 eura po m2) i Segetu (200 eura po m2). Šest priobalnih i otočnih JLS-ova postižu medijalnu cijenu građevinskih zemljišta u rasponu od 150 do 200 eura: Sutivan (177 eura po m2), Baška Voda (173 eura po m2), Bol (170 eura po m2), Tučepi (166 eura po m2), Omišalj (150 eura po m2) i Funtana (150 eura po m2). Od 39 gradova i općina u kojima se medijalna cijena građevinskih zemljišta kretala od 100 do 149 eura po m2, njih 13 smješteno je u Splitsko-dalmatinskoj, sedam u Dubrovačko-neretvanskoj, šest u Zadarskoj, pet u Istarskoj, četiri u Šibensko-kninskoj, tri u Primorsko-goranskoj, a jedan u Ličko-senjskoj županiji.

Stanovi/apartmani najmanje priuštivi u priobalju

Na slici 3. prikazan je indeks priuštivosti po JLS-ovima za 2022. godinu. Indeks priuštivosti dobiven je stavljanjem u omjer medijalne cijene stana/apartmana po m2 u 2022. godini u JLS-u i prosječnog godišnjeg prijavljenog ostvarenog neto dohotka po zaposlenom te množenjem sa 100. Najviše vrijednosti indeksa priuštivosti koje ujedno upućuju na najmanju priuštivost stana ili apartmana zabilježene su u priobalnom dijelu zemlje. Vrijednosti indeksa priuštivosti veće od 30 posto, koje ukazuju da je za jedan m2 stana/apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježi 15 JLS-ova: Baška Voda, Rovinj, Hvar, Gradac, Baška, Murter-Kornati, Malinska-Dubašnica, Krk, Novalja, Dubrovnik, Vrbnik, Bol, Funtana, Okrug i Vrsar. U kategoriju u kojoj je za jedan m2 stana/apartmana bilo potrebno u prosjeku izdvojiti 28 do 30 posto ostvarenog godišnjeg neto dohotka ulazi pet gradova i općina. To su, padajućim redoslijedom, Opatija, Kolan, Seget, Primošten i Split. Među prvih 82 najnepriuštivijih JLS-ova (od ukupno 182 JLS-a za koje je raspoloživa vrijednost indeksa priuštivosti) nema naselja koje nije priobalno, odnosno koje se ne nalazi u priobalnoj županiji. Tek na 86. mjestu se nalazi Zagreb s vrijednošću indeksa 17,1, u kojem su stanovnici za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 5,9 m2.

Cijeli izvještaj dostupan je OVDJE.