Klasik Ivane Brlić Mažuranić u novom ruhu: Hlapić i Gita progovorili na autohtonoj dobrinjskoj čokavici

Martina Frka Milotić 3 years ago Kultura & zabava

Uz autohtoni govor, neki su junaci dobili prilagođena imena, pa je tako majstor Mrkonja Nasrhnjenoc, Hlapićev pas Bundaš je Kapotinčić, zločesti Grga je Ruzinavi Gašo itd. Hlapić i Gita zadržali su zbog specifičnosti svoja imena

Čudnovate zgode šegrta Hlapića ubraja se u klasike dječje književnosti. I ne samo nacionalne, već i svjetske, jer je preveden na veliki broje svjetskih jezika, uključujući i esperanto. Priča o malom postolarskom šegrtu i njegovim dogodovštinama prvi je put objavljena 1913. godine, a sad su Hlapić, Gita i ostali junaci progovorili na izvornoj dobrinjskoj čokavici, govoru Dobrinja i okolice.

Pod nazivom Štorije i mirakuli hihmića Hlapića prijevod je napravila Gordana Gržetić, te je tako mnogima omiljene junake Ivane Brlić Mažuranić smjestila upravo u kontekst vremena u kojem je i izvorni Hlapić nastao. Prijevod je zapravo baziran na autohtonom govoru Dobrinja i okolnih mjesta, tj. kako se govorilo u vrijeme nastanka ovog klasika dječje književnosti. Uz autohtoni govor, neki su junaci dobili prilagođena imena, pa je tako majstor Mrkonja Nasrhnjenoc, Hlapićev pas Bundaš je Kapotinčić, zločesti Grga je Ruzinavi Gašo itd. Hlapić i Gita zadržali su zbog specifičnosti svoja imena, osim što je Hlapić uz oznaku šegrt dobio i dodatak hihmić. I neki su toponimi prilagođeni dobrinjskoj čokavici, a u fusnotama čitatelji će odmah pronaći i prijevod nepoznatih riječi.

Štorije i mirakuli hihmića Hlapića objavljeni su za sad u virtualnom obliku, ali u planu je i tiskana verzija. Naime, želja je autorice prijevoda da Hlapić ipak dođe do svih koji ga žele upoznati i u ovom obliku, te je stoga omiljenog junaka prilagodila virtualnom svijetu.

Šegrt Hlapić odsad vlada i dijalektom našega otoka a kako mu to ide, možete provjeriti OVDJE.

Uz znanstvene i stručne radove iz područja jezikoslovlja, Gordana Gržetić objavila je dvije stručne knjige: Čokavac iz sjene, o životu i djelu dijalektologa Iva Jelenovića, te Tihi sudac umjetnosti o akademskom umjetniku fra Vinku Fugošiću (koautori knjige: dr. sc. Tomislav Galović i Perica Dujmović). Istinite životne priče s otoka Krka, pisane dobrinjskom čokavicom, objavila je u knjigama Kantunić ditenstva i Svićica, te u ediciji Krčki kalendar. Publicistiku i beletristiku objavila je i u nizu drugih edicija i publikacija. Zaposlena je na Radiju otok Krk.