Kilometarske kolone kod Krčkog mosta, a radovima nikad kraja. Do kada tako?
Nakon još jednog dana u kolonama, neizbježno se postavlja pitanje – zar se ni nakon svih ovih godina nitko od odgovornih nije sjetio da bi vikend uoči 1. svibnja promet na Krčkom mostu mogao biti pojačan te u skladu s time planirati radove? I posljedično, tko će odgovarati za taj (opetovani) propust?
Vikend pred nama u kombinaciji s prometnim nesrećama na kopnu i otoku ponovo su tijekom današnjeg popodneva rezultirali kilometarskim kolonama na prilazu otoku Krku, ali i na izlazu s otoka. Gužve su se s kopnene strane počele stvarati već u ranim popodnevnim satima, a i onako kompliciranu prometnu situaciju dodatno je otežala prometna nesreća koja se oko 19 sati dogodila na državnoj cesti DC102, između skretanja za Zračnu luku Rijeka i rotora Omišalj. Zbog nesreće i uviđaja tom se dionicom duže od sat vremena vozilo jednim trakom, usporeno.
Zbog pojačanog prometa i loših prometnih rješenja, kao i radova na Krčkom mostu, kolona na prilazu otoku oko 20.30 sati bila je duga gotovo 5 kilometara, uz zastoje i višesatna čekanja.
Nažalost, iako su radovi, zastoji i kolone slika koja svakako nije dobra reklama turističkoj predsezoni na Krku, čini se da ćemo iste prizore doživljavati i sljedećih tjedana. Naime, na službenim stranicama Hrvatskih autocesta kao predviđeni kraj radova i dalje stoji daleki 05. lipnja 2022. godine, a mnogi vozači danas su se žalili i na činjenicu da tijekom većeg dijela popodneva na najfrekventnijim mjestima nije bilo ni policije koja bi regulirala promet. Tako je čitav posao regulacije spao na djelatnike na samom mostu, koji su pritom “pobrali šlag” frustracije nervoznih vozača.
Problem koji se ponavlja, a odgovorni ga ne vide
Osim kružnih tokova na prilazu Krčkom mostu i kod ulaza u Omišalj koje i prometni stručnjaci sve glasnije prozivaju prometnim promašajem, teško je objašnjivo kako je moguće da se radovi na ključnoj – i jedinoj – prometnici od vitalne važnosti za čitav otok ne planiraju u skladu s realnim stanjem na terenu. Konkretno, valja postaviti pitanje – zar se ni nakon svih ovih godina nitko od odgovornih nije sjetio da bi vikend uoči 1. svibnja promet na Krčkom mostu mogao biti pojačan te u skladu s time planirati radove?
Riječ je o ozbiljnom problemu koji se nažalost tjednima ponavlja, a o kojem bi trebala razgovarati i struka i politika. Svoje (ne)činjenje trebali bi pritom svakako objasniti i odgovorni za ovaj propust koji bez ikakve sumnje ne oduzima samo vrijeme samim otočanima, nego i ozbiljno šteti najvažnijoj gospodarskoj grani otoka. Budući da otok Krk već u predsezoni u mnogim mjestima brojem noćenja i dolazaka ruši rekorde iz rekordne 2019. godine, nastave li radovi ovakvim tempom, sa sigurnošću se može reći da će Krčki most u svibnju biti posljednje mjesto na kojemu se itko želi naći.
Istočna prometnica na otoku Krku
U sjeni ovog problema, valja reći i da je u tijeku javno nadmetanje za odabir projektanta za Izradu idejnog rješenja i studije o utjecaju zahvata na okoliš s ishođenjem Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš za novu istočnu cestu na otoku Krku, procijenjene vrijednosti usluga 1.500.000,00 kuna. Riječ je o prometnici koja bi se spajala na D102 kod Omišlja, prelazila područjem Omišlja, prošla pravcem Sužan – Tribulje – Sveti Ivan te između Krasa i Dobrinja nastavila u pravcu Općine Vrbnik. S južne strane zaobišla bi Garicu i izbila na spoj ceste od Vrbnika prema Puntu i Baški, prema lokalitetu Kuka.
Ta prometnica bi bila duga 23 kilometra i trebala bi značajno smanjiti prometne probleme na samom otoku, otvoriti mogućnost većih dnevnih migracija te se pozitivno odraziti na područje Dobrinja, Vrbnika, Punta, Baške, čak i samog Krka. Time bi se značajno rasteretila preko svake mjere opterećena cesta od Krčkog mosta prema Baški. Pritom valja dodati i da, osim prometa za Krk, krčke prometnice preuzimaju 80 posto cestovnog prometa za Cres i Lošinj i jedan dio prometa za Rab, za koji plovi trajekt iz Valbiske.
No, na Krk i posljedično daljnje otoke i dalje se stiže preko Krčkog mosta i problematičnih kružnih tokova. Dok je budućnost u planu, odgovorni bi rješenja za sadašnje stanje trebali pronaći ne danas – već jučer. Sve nakon toga je prekasno.
