[FOTO/VIDEO] Znate li kakvo blago skrivaju dubašljanski drmuni?

Martina Frka Milotić 21 hours ago Moja Bodulija

Samo zajednica koja razumije svoju baštinu može sigurno graditi svoju budućnost. Očuvanje tradicijskih znanja i praksi znači očuvanje krajolika, ali i načina života i identiteta otoka Krka za generacije koje dolaze.

Prirodna bogatstva Dubašnice među kojima značajno mjesto zauzimaju bogate šume stoljećima su oblikovala život otočana, a trenutno su središte istraživanja i aktivnosti u sklopu međunarodnog projekta FoRESisT – Forest resilience through socio-economic and cultural transformation. Projekt koji u Malinskoj provodi komunalno društvo Dubašnica d.o.o. okuplja znanstvenike, stručnjake i lokalnu zajednicu s ciljem očuvanja dragocjene bioraznolikosti i tradicijskih održivih praksi koje su oblikovale krajolik i kulturu ovog dijela otoka Krka. Ukupni proračun projekta iznosi 1.474.765,94 € i sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj kroz program Interreg Slovenija – Hrvatska u iznosu od 80%. Vodeći partner ovog projekta je Grad Opatija, dok u provedbi uz Komunalno društvo Dubašnica, sudjeluju Hrvatski šumarski institut, te slovenski partneri Gozdarski inštitut Slovenije, Univerza na Primorskem i Nativa Institute.

U sklopu projekta provedena su temeljita istraživanja prirodnih staništa s ciljem utvrđivanja njihove očuvanosti, pripadajuće bioraznolikosti, definiranja prijetnji njihovu opstanku te naravno nalaženja modela njihovog očuvanja. Analize su obuhvatile šume, travnjake i slatkovodna staništa. Utvrđeno je da su gotovo sva staništa zadovoljavajuće očuvana, ali istodobno im prijeti značajna opasnost za daljnji opstanak. Najveće prijetnje opstanku staništa prepoznate su u neizvjesnosti klimatskih promjena, širenju invazivnih vrsta te napuštanju tradicijskih održivih praksi gospodarenja. Zabilježena je zadovoljavajuća prisutnost mnogih vrsta sisavaca – od uobičajenih poput srne, crvene lisice i običnog zeca, do rjeđih kao što je divlja mačka. Istodobno je utvrđena i značajna prisutnost divlje svinje i zlatnog čaglja, invazivnih vrsta koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti lokalnih ekosustava. Također je još jednom potvrđeno koliko je otok Krk važno stanište za mnoge vrste ptica, gmazova, vodozemaca, kukaca, ali i biljaka i gljiva.

Uz biološka istraživanja, projekt obuhvaća i etnografsko dokumentiranje znanja te tradicijskih praksi održivog upravljanja krajobrazom Dubašnice, s posebnim naglaskom na tradiciju drmuna – šumskog pašnjaka karakterističnog za ovo područje. Lokalno stanovništvo podijelilo je svoja sjećanja i znanja o korištenju šuma, pašnjaka i lokvi, ali i o vještinama i vrijednostima koje su bile neraskidivo povezane s tim prostorima. Ta svjedočanstva potkrijepljena rezultatima analiza otkrivaju kako su održive prakse generacijama omogućavale skladan suživot čovjeka i prirode na obostranu korist, te pridonijele stvaranju iznimne bioraznolikosti koju Krčani danas baštine. Revitalizacija tih praksi ključna je ne samo za očuvanje istraživanih staništa i s njima povezane bioraznolikosti, nego i za jačanje otpornosti krajobraza na klimatske promjene te dugoročno očuvanje identiteta zajednice.

U idućim fazama projekta planirano je predstavljanje rezultata analiza kroz radionice, edukacije i aktivno uključivanje šire javnosti. Predviđena je i provedba pilot-aktivnosti usmjerenih na očuvanje istraživanih staništa, među kojima su čišćenje i obnova lokvi, obnova stabala hrasta medunca tradicionalnim zahvatom trinkanjem, obnova travnjaka te izrada akcijskog plana njihova dugoročnog očuvanja.

Ove aktivnosti nisu ulaganje samo u prirodu, nego i u ljude – u znanja, iskustva i vrijednosti koje oblikuju naš odnos prema krajoliku. Kroz projekt FoRESisT stvaraju se uvjeti za održivo stočarstvo i poljoprivredu, očuvanje dragocjene bioraznolikosti i jačanje otpornosti prirodnih staništa, ali i za prijenos vrijednih tradicijskih znanja. Jer samo zajednica koja razumije svoju baštinu može sigurno graditi svoju budućnost. Očuvanje tradicijskih znanja i praksi znači očuvanje krajolika, ali i načina života i identiteta otoka Krka za generacije koje dolaze.

Autor: Toni Kraljić, Komunalno društvo Dubašnica