FOTO Obilazak crkava Sv. Petra na otoku Krku s Darkom Antolkovićem i knezovima krčkim Frankopanima
Na spomendan Svetog Petra koji se slavi 29. lipnja, u suradnji s knezovima krčkim Frankopanima, s kojima već surađujem na projektu U potrazi za frankopanskim posjedima, obišao sam nekoliko crkava na otoku Krku kojima je titular Sveti Petar. Frankopani su jedan od najpoznatijih i najznačajnijih hrvatskih velikaških rodova. Knezovi krčki i njihova baština trebali bi biti najjači brand otoka Krka kad je u pitanju kulturni turizam, koji bi mogao privlačiti goste 365 dana u godini. Otok Krk prepun je skrivene baštine koja leži zarasla u šikarama, a jedan dio nje su i srednjovjekovne crkve koje su napuštene, ali nisu zaboravljene od istinskih zaljubljenika u kulturnu baštinu. Velečasni Alojzije Ragužin napisao je knjigu 300 crkvi i kapela otoka Krka, gdje navodi sve te crkve, ali ih po tim opisima teško možete samostalno pronaći. Nešto konkretnije opise (ali opet ne dovoljno detaljne da ih pronađete sami, ukoliko ne poznajete teren) donosi dr.sc. Anton Bozanić, župnik iz Omišlja u svojim odličnim knjigama koje je napisao za sve općine na otoku Krku.
Želja nam je da se što više takvih crkava raskrči od raslinja, te da se do njih označe putovi koji će sve znatiželjnike bez problema dovesti do njih. S ciljem prezentiranja nekih od njih uputili smo se do njih. Poseban dojam kod mene je ostavila crkva sv. Petra kod Kampelja, u blizini Garice, koju sam obišao prvi put. Nju sam već jednom pokušao pronaći, no nisam uspio sam, jer spada u one lokalitete gdje vas netko mora “uzeti za ruku” i odvesti do nje.
Sveti Petar na Kanajtu
Prvu crkvu koju smo taj dan obišli bila je crkva sv. Petra na Kanajtu. Područje zvano Kanajt nalazi se uz obalu Puntarske drage nedaleko mjesta Punat. Na lokalitetu su prezentirane tri crkve koje su na njemu nalazile. Uz antički-kasnoantički sklop zgrada, tijekom 6. st. prigrađena je jednobrodna crkva. U ranom srednjem vijeku unutar ranokršćanske (već porušene) crkve izgrađena je manja crkvica dvoapsidalnog tipa (eto nam pojma za novi pojmovnik sakralne arhitekture). Ta je crkvica potpuno porušena između 11. i polovice 12. stoljeća. Unutar postojećeg tlocrta izgrađena je nova, treća crkvica, najmanje površine, romaničkih karakteristika.
Ovdje je u srednjem vijeku bilo manje naselje, smješteno uz tragove antičkih gospodarsko-stambenih objekata, a u središtu naselja bila je i kapela sv. Petra. U dokumentima se spominje tek 1419. godine, a početkom 16. stoljeća crkvica ostaje bez upravitelja, pa je čitav posjed s kapelom 1516. godine predan krčkim biskupima. Oni ovdje u slijedećim desetljećima grade upravnu zgradu poljoprivrednog gospodarstva, koja je (prema očuvanom natpisu na nadvratniku nekadašnjeg ulaza) dovršena 1528. godine.
1692. godine ova zgrada se obnavlja i nadograđuje u vrlo elegantan ladanjski ljetnikovac krčkih biskupa. Od kraja 19. stoljeća započele su česte obnove i pregradnje zbog različitih funkcija kojima je izbrisan prvotni izgled zgrade, koja je danas u funkciji hotela Kanajt.
2001. godine u ogradnoj gomili kamenja nedaleko hotela, nakon čišćenja raslinja uočen je trag apsidalnog luka. Tako je utvrđen točan položaj i orijentacija crkvice, koja je stoljetnom obradom tla bila posve nestala s površine. Podatci su sa info ploče lokaliteta.
Lokalitet je odlično prezentiran i održavan, a pored crkve se nalazi mirisni vrt sa mediteranskim biljem. Dobar primjer kako bi trebali izgledati arheološki lokaliteti.
Unutar obližnjeg hotela Kanajt nalazi se “Nadvojna kamena greda koja je bila vani u suhozidu. Pripada prvoj etapi svođene kapele Sv Petra, u sklopu biskupskog ljetnikovca, proširenoj za biskupa Nosadina krajem 17.stoljeća, nakon napuštanja starog položaja crkve. Obnovu je vodio neki Iohanes Oborchanin početkom 16.stoljeća. Zanimljivo jer je očito riječ o izbjeglici pred Osmanlijama iz Bosne. Oborci su mjesto u Bosni, a malo dalje je predjel Kotromanje. Uspomena na boravak ekipe iz obitelji posljednjih bosanskih kraljeva iz dinastije Kotromanića. Otuda Karabaići, Mrakovčići, Orlići itd…” kazao nam je arheolog Ranko Starac.
Crkva Svetog Petra u blizini Kampelja
Put nas dalje vodi do slijedeće crkve u blizini Kampelja, a nakon nje i do nove crkve u središtu Garice.
U knjizi “Vrbnik povijesne mijene i drevna župa” Anton Bozanić piše da je to najstarija crkva na području Garice. Ostatci crkve nalaze se u pašnjaku zvanom Crkvišća. U crkvi je pronađen kamen s pleternim ornamentom koji je naveo akademika Branka Fučića na zaključak da bi crkva mogla biti čak iz 12. stoljeća. Na zidnoj žbuki Fučić je otkrio glagoljska slova, ali mlađeg podrijetla. Crkva se nalazi na pospisu u izvješćima iz vizitacija. U crkvi je jedan od svećenik vrbničkog kaptola služio misu jednom mjesečno.
Potkraj 18. stoljeća crkva je bila poprilično zapuštena, te je krčki biskup Pellegrini zabranio 1790. godine u njoj misiti. Nakon toga se krenulo u izgradnju nove istoimene crkve u središtu Garice, a dio materijala sa stare crkve iskoristio se pri izgradnji nove.
Crkva se nalazi uz stari put (inače označen kao planinarski put) kojim se može doći do kaštela Gradec. Lako bi se očistila od raslinja i uz adekvatnu putokaznu signalizaciju bi se mogla staviti u turističku ponudu. Uz putokaznu signalizaciju koja bi se postavila od glavne ceste koja vodi do Kampelja, crkvu bi se vrlo lako moglo pronaći. Od glavne ceste udaljena je oko 700 metara, koji se laganim hodom prođu za petnaestak minuta.
Sveti Petar u Gabonjinu
U općini Dobrinj nalazi se mjesto Gabonjin, a na vrhu brežuljka Sv. Petar nalazi se istoimena crkva. Gabonjin se prvi put spominje već u 14. st. u glagoljskom zapisu komunskog pisca Vida Tavela 1376. godine. Prema toponomastičaru Ivi Jelenoviću, naziv sela je zapravo posvojni pridjev s nastavkom –in, a od nekog Gabonja. S obzirom da je Gabonja bilo starohrvatsko vlastito ime, Jelenović zaključuje da je mjesto vrlo staro, vjerojatno puno starije od njegovog prvog spomena.
Crkva se spominje već u 14. st., ali je vjerojatno puno starija. Na to navodi Izvještaj mletačkog providura Antonia Vinciguerre od 10. studenog 1480. godine., u kojem stoji da je već tada bila ruševna. Predana je dobrinjskom kaptolu koji ju obnavlja, a kasnije joj dodaje i ložu. 1892. godine je proširena. Međutim, 1951. godine u mjestu je izgrađena nova crkva Presvetog Srca Isusovog. Izvor: wikipedia.org
Sveti Petar u blizini Čižića
Druga crkva sv.Petra na području općine Dobrinj nalazi se u blizini Čižića, sasvim blizu mora na sjevernom dijelu zaljeva Soline, nasuprot Klimna. U knjizi Antona Bozanića “Dobrinj i dobrinjsko područje povijesni hod i drevna župa” stoji da se crkva prvi put spominje u glagoljskom kupoprodajnom ugovoru od 12. ožujka 1379. godine, zatim u ispravi kneza Ivana Frankopana sastavljenoj u Omišlju 1465. godine, kojom se doseljenim Vlasima određuju međe ispaše blaga uz rub omišaljskog terena.
Crkva je nekada pripadala obitelji Linardić iz Omišlja. Akademik Branko Fučić piše da se na ovoj lokaciji postojala starija crkva jer su u crkvu ugrađeni detalji iz neke prijašnje crkve iz 7/8 stoljeća. Crkva je služila za vjerske potrebe stanovnika Solina i već napuštenog sela Šugare, koje se nalazilo u njezinoj blizini. U naknadno produženom cijelu crkve postojala su tri oltara: sv.Petra, sv.Nikole i sv.Mateja apostola, a imala je zvonik u obliku preslice koji se još vidi. Ispred crkve se nalazilo groblje.
“Potrebno je zaštititi ovu ruševnu crkvicu, fugirati zidove i prezentirati sve njene etape razvoja; od ranog srednjeg vijeka kome pripada začeljni luk.
Iz 9. stoljeća lađa romaničke graditeljske faze iz 13. st. u koju su ugrađeni bili dijelovi oltarne ograde crkve iz 9. stoljeća, te konačno prednji dio građevine zapravo lađa crkve iz 15. stoljeća, vremena u kome Ivan VII dopušta naseljavanje Vlaha s kopna pristiglih u Čižiće i Šugare… Cijeli poluotočić Sv.Petra je pregrađen bedemom iz ranog srednjeg vijeka, tako da je crkva bila u središtu utvrde, a na stotinjak metara udaljenom žalu nalazi se antički gospodarsko- stambeni kompleks, rimska vila s proizvodnim središtem – pećima za keramiku…Gomile otpada i spaljene gline svjedoče nam o keramičarskoj radionici za proizvodnju opeka, amfora i druge robe, poput radionice u Crikvenici. Upravo se taj antički lokalitet devastira unutar ograde nekog privatnog kupališta…” rekao nam je arheolog Ranko Starac.
Uvala sv. Petar iza kneza Nikole IV. Frankopana
O lokalitetu Soline – uvala Sv. Petra. U blizini su se nalazile i frankopanske solane, no o njima u jednom od slijedećih postova…
Naš obilazak smo završili kao i uvijek u caffe baru “Motika” u Čižićima, u kojem ćete u ugodnom ambijentu popiti najbolju kavu ili odličnu točenu pivu. Ukoliko vas put dovede do Dobrinja, posjetite frankopanske solane i crkvu sv. Petra.
Autor: Darko Antolković, www.darkoantolkovic.wordpress.com
