FOTO Napad na novu cijev tunela Učka: napreduje se 5 do 10 metara dnevno
Martina Frka Milotić 3 years ago Promo , S kopna i škojaProbijeno je 160 metara s istarske strane i 30 metara s kvarnerske strane
Krajem prosinca 2020. godine službeno je krenula izgradnja druge cijevi tunela Učka, čime je započeo teći ugovorni rok izgradnje dionice Vranja – tunel Učka od 42 mjeseca. Financiranje radova na toj dionici, posebice druge cijevi tunela Učka, osigurano je od strane koncesionara u iznosu od 1,5 milijardi kuna, pribavljene su sve građevinske dozvole te osigurano zemljišta za početak gradnje, donosi reportažu portal o kulturi i sigurnosti prometa Žmigavac.hr.
Ovo kompleksno projektno financiranje je uspješno završeno krajem 2020. godine. Osigurano je s dioničarima Bina Istre inovativno projektno financiranje (Club deal kredit) sa sedam komercijalnih banaka (UC/ZABA, Intessa/PBZ, Erste, OTP, SOGE, BNP i CIC) u iznosu od 920 milijuna eura za potrebe refinanciranja starih kredita i financiranje novih, namijenjenih izgradnji. Rok za otplatu je 17 godina, uz niže kamatne stope. Trebalo je realizirati 142 tehnička i financijska preduvjeta za građenje. Izazov za glavnog izvođača radova, grupaciju Bouygues TP, je izvesti sve radove u roku, uz kolnik pod prometom, dakle bez zaustavljanja prometa. Sve prethodne faze građenja su kvalitetno odrađene, prije roka, unutar cijene i bez dodatnih troškova i kašnjenja, tako da nemamo sumnje da ćemo i ovu fazu napraviti na vrijeme i kvalitetno prema projektima, poručuju iz Bina Istre.
Nije samo cijev
Druga cijev tunela Učka obuhvaća izgradnju drugog kolničkog traka od čvora Vranja do tunela Učka, odnosno portala Kvarner, dionicu duge osam kilometara na sjeveroistočnoj strani autoceste, koja uključuje 5,6 kilometara druge cijevi tunela Učka s opremom i poprečnim vezama koje spajaju postojeću tunelsku cijevi. Projekt obuhvaća i izgradnju novog odmorišta na kvarnerskoj strani tunela Učka. Radovi uključuju izgradnju novog čvora Vranja, izgradnju novog podvožnjaka, izgradnju dva nova nadvožnjaka, izgradnju prometne poveznice iznad portala obje cijevi tunela Učka na istarskoj strani, izgradnju tri nova cestarinska prolaza te izgradnju nove zgrade za vatrogasnu postrojbu na postojećoj platformi s istarske strane tunela Učka. Ova pod-faza, nazvana 2B2-1 prilično je zahtjevna jer zona radova prolazi kroz geološki osjetljivo područje te se treba izgraditi pod prometom.
Ovaj projekt na kojem je angažirano oko 500 radnika te gotovo stotinjak strojeva svakako će doprinijeti da mladi ostanu i rade u Hrvatskoj sljedeće tri i pol godine i pomoći će građevinskom sektoru u Hrvatskoj, obzirom da veći dio radova izvode hrvatske građevinske kompanije. Po završetku radova, obnovit će se postojeća cijev tunela Učka s ulaganjem od 60 milijuna kuna, kako bi se tunel uskladio s EU regulativom. Dupliranjem tunela Učka, Bina Istra će povećati sigurnost i postići usklađenost tunela Učka s Direktivom EU iz 2004 o minimalnim sigurnosnim zahtjevima za tunele u EU. Ulaganjem se smanjuje prometno zagušenje i skraćuje vrijeme putovanja autocestom. Faza 2B2-1 će doprinijeti povećanju zapošljavanja i prihoda od turizma obzirom da više od 90 posto turista u Istru dolazi automobilom koristeći Istarski Ipsilon. Svakako je plus i i dodatno povezivanje Istre s ostatkom Hrvatskom.
Cijev probija 170 radnika
Na gradilištu druge cijevi tunela Učka trenutno je angažirano 170 radnika. Za probijanje druge cijevi tunela Učka opredijelili smo se jednim dijelom za direktnu izvedbu tj. izgradnju bez kooperanata dok bi za pojedine građevinske radove i opremu u tunelu Učka koristili podizvođače, to jest hrvatske građevinske kompanije, kao što je to bio slučaj na svim prethodnim fazama gradnje gdje su hrvatske kompanije izvodile 95 posto radova, ističu u Bina Istri. To znači da smo trebali oformiti dodatnih 150 radnika, što obzirom na situaciju na tržištu rada predstavlja izazov. Dobar dio radne snage potiče iz lokalnih sredina Istarske i Primorsko-goranske županije, ali su prisutni i radnici iz ostalih krajeva Hrvatske.
Na istarskoj i kvarnerskoj strani uspješno smo odradili faze testnog razdoblja miniranja, koje su tehnički vrlo osjetljive jer kroz nekoliko testnih eksplozija radimo na preciznom podešavanju kako bi postigli najučinkovitiji proces proboja tunela, objašnjavaju u Bina Istri. Trenutno se provodi više dnevnih miniranja. Kako bi osigurali ubrzani tempo gradnje, tunel se probija s obje strane. Probijeno je 160 metara s istarske strane i 30 metara s kvarnerske strane. Plan je probijanje prosječno pet do deset metara dnevno sa svake strane tunela, što znači da bi naše ekipe probile do 20 metara dnevno u prosjeku.
Nakon probijanja, nastupaju radovi na izgradnji betonske oplate tunela, kolničke konstrukcije kao i sustava odvodnje. Naravno, slijedi i opsežan program opremanja najsuvremenijom tunelskom opremom za sigurno prometovanje cestovnim tunelima kao što su protupožarni sustavi, ventilacija, dinamična signalizacija, video sustav kao i komunikacijski sustavi.
Probijanje bi trebalo biti dovršeno za dvije godine, do sredine 2023. dok opremanje, testiranje i puštanje u promet do polovice 2024. ako svi uvjeti gradnje budu realizirani.
Strojari specijalnih strojeva lokalni kadar
Na ovom projektu će se po prvi puta koristiti najsuvremenija oprema za gradnju cestovnih tunela po metodi iskopa tunela bušenjem i miniranjem stijena. Od strojeva koriste se tunelske “jumbo” bušilice na hidraulični pogon, tunelski utovarivač posebno razvijen za podizanje velikih količina materijala u prostorima ograničenih gabarita, transportna traka za prijenos tereta. Unatoč visoke automatizacije radova koju omogućuju najsuvremeniji strojevi, ljudski faktor igra ključnu ulogu. Zanimljivo je istaknuti da su svi strojari koji će rukovati tim strojevima lokalni kadar koji je prošao posebne obuke u inozemstvu.
Zahvala Plenkoviću i Butkoviću
U Bina Istri su posebno zahvalni na suradnji mjerodavnih ministarstava. Posebno hvala upućuju premijeru Andreju Plenkoviću te ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću bez čije partnerske suradnje i pomoći ova investicija zasigurno ne bi dugo još bila realizirana, ističu u Bina Istri.