FOTO Kameni cvjetovi Baške zaustavljeni u vremenu na fotografijama Sanjina Ilića

Izložba se u galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu može razgledati do 7. travnja 2022. godine, a prati je i niz predavanja

Mrgari su iznimno rijetke suhozidne konstrukcije, jedinstvene i krhke, stalno izložene buri, suncu i soli, a njihova bezvremenska ljepota zaslužuje i divljenje i brigu za očuvanje i zaštitu. Stoga se u galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu od 28. ožujka može razgledati izložba fotografija Sanjina Ilića „Mrgari – kameni cvjetovi Baške“. U Društvu Sinjali izložbu smatraju prvim korakom u realizaciji projekta obnove i redovnog održavanja nekoliko postojećih mrgara te zaštite i označavanja svih preostalih mrgara u bašćanskoj dolini. Uz spomenuto društvo i muzej, organizatori izložbe su Turistička zajednica općine Baška i općina Baška.

– Mrgari su znak jednog vremena i spomenik ljudskom trudu, podsjetnik na suživot s prirodom, ma kako surova ona bila. Mrgari su i najljepši primjer prastare suhozidne tehnike slaganja kamena na kamen, bez ikakvog vezivnog materijala. Te višeprostorne ovčare s tlocrtom u obliku velikih kamenih cvjetova suvereno dominiraju kraškim krajolikom na visoravnima iznad bašćanske doline. Građeni su za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika na zajedničkim pasištima (komunadama), no danas su sve rjeđe u upotrebi. Smanjenjem broja pastira, nestaje i potreba za njihovom uporabom i održavanjem. Na škrtim kamenim pašnjacima iznad Baške i otoku Prviću ima ih ukupno 15 i većina je danas van uporabe – ističe Branka Polonijo, predsjednica udruge Sinjali i dodaje da je baš zato potrebno održavati ih i sačuvati tu baštinu za buduće generacije. Dodaje da su slične građevine u Europi, za sada, poznate samo još na dva otoka: u Velikoj Britaniji (Wales) i Islandu te u švicarskim Alpama (kanton Wallis, Naters).

Autor izložbe i sam je fasciniran bašćanskim kamenim cvjetovima.

– Već godinama me, poput magneta, privlači ljepota krajolika, u kojem su ljudskom rukom položeni mrgari i beskrajne linije gromača. Nekako osjećam prisutnost ljudi još i sada, iako se život već odavno živi negdje drugdje, uz more i hotele. Osjetim poštovanje prema precima i tom, drugačijem, težem, ali jednostavnijem načinu života. Želio bih da nove generacije ne zaborave na ljude prije njih, na trud koji su svakodnevno ulagali, samo da bi preživjeli – objašnjava ideju nastanka fotografija i izložbe autor Sanjin Ilić.

No, nisu mrgari samo dio kulturne baštine, već i važna ostavština za turizam.

– S obzirom na to koliko su rijetki, mrgari itekako privlače pažnju turista, a znamo da odavno turisti traže puno više od sunca i mora. Upravo takve rijetke ostavštine treba itekako dobro čuvati jer su oni naš adut za turiste, naša posebnost u Baški i najbolje ispričana priča o tome kakav je nekad bio život ljudi na našem području. Spoj takve tradicije i moderne ponude je upravo ono što današnji turist od nas traži – napominje Ivana Topić, direktorica turističke zajednice općine Baška.

Stoga će se u galeriji 30. ožujka u 17 sati održati i stručna predavanja i diskusija o mrgarima, suhozidnoj baštini i vještini gradnje, o rasprostranjenosti mrgara, kao i o važnosti očuvanja te baštine.

Izložba se u galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu može razgledati do 7. travnja 2022. godine.

Sanjin Ilić je rođen u Rijeci 1967. godine. Porijeklom je iz Jurandvora, kraj Baške i u genima nosi pripadnost dominantnom krajoliku iznad bašćanske doline te strastveno i uporno kroz foto objektiv bilježi sve njegove mijene. Već dvadesetak godina fotografijom pokušava drugima približiti vlastitu fascinaciju oporom ljepotom bašćanskih visoravni. Autorovo oko ne bilježi samo objektivnu pojavnost kamenih formi, već svjesno gradi poetske slike reljefa razigranih svjetlom i sjenom, kamenom i morem. Mrljasti tragovi škrte vegetacije i kraške lokve, kao blistavi akcent života u kamenu, nužni su uvjet čovjekove prisutnosti u surovom otočnom okruženju. To je ujedno poseban interes autora, koji strogoj geometriji kamenih pravocrtnih linija suprotstavlja oble i krhke mrgare – cvjetove od suhozida.

Ova izložba nije samo autorski prikaz jednog krajolika, svojim radovima Sanjin Ilić poziva na buđenje i suosjećanje prema prolaznosti kamene pučke arhitekture. Fotografije su spas od zaborava, prijenos informacija generacijama koje dolaze, ali u Ilićevom slučaju one su i vapaj da se nešto poduzme prije nego li ih rastoči vrijeme i pretvori u prah zaborava.