Dubašljanski kolejani, koledve, hitanje hlibcići, komoštranje… Poznajete li stare božićne običaje otoka Krka?

Bogatstvo baštine otoka Krka možda je najbolje vidljivo u običajima vezanim za zimske mjesece, osobito vrijeme adventa, kada svako mjesto njeguje vlastitu specifičnu tradiciju – često staru više stotina godina

Otok Krk nepresušna je riznica narodnih običaja, tradicija, pjesama i plesova koji nerijetko sežu i stotinama godina unatrag. Iako su poneka originalna značenja izgubljena u zaboravu, običaji su u narodu ostali živi, poput kakve jeke prošlosti. Tako i danas turisti u ljetnim mjesecima imaju priliku vidjeti ponešto od bogate otočne baštine, poput bogatih narodnih nošnji, glazbe i plesova. No, bogatstvo tradicije možda je još vidljivije u običajima vezanim za zimske mjesece, osobito vrijeme adventa, koje je samo po sebi svečano i izuzetno zanimljivo.

Baška – Slucinja

U Baški je tako još živ jedinstven običaj na svetkovinu svete Lucije, ili kako Bašćani kažu, na Slucinju. Opisao ga je još 1899. godine Dragutin Hirc, koji kaže kako su toga dana, još za mraka, Bašćani, Jurandvorci, Dražani i Starobašćani dolazili s bakljama i lampašima u crkvu sv. Lucije na misno slavlje i molitvom dočekivali zoru. Po završetku službe, mlinari iz mlina Zablaće, koji je bio vlasništvo samostana sv. Lucije, popeli bi se na zvonik te s njega bacali malene blagoslovljene hljepčiće – “hlibcići” – narodu okupljenom ispred crkve.

“Smatra se da su običaj uveli još benediktinci koji su nekada svaku obitelj na blagdan sv. Lucije darivali kruhom, no kada se broj stanovnika povećao, uveli su “hitanje hlibcići od zvonika”, kažu iz TZ-a Općine Baška. Običaj se održao do danas, a uz “hitanje hlibcići”, nakon mise, ispred stare opatije sv. Lucije mještani se posljednjih godina druže i uz folklor, fritule i topao čaj.

Punat i Krk – komoštranje

U Puntu i Krku i dalje je živ prastari običaj komoštranja. Komoštranje se u Krku održava noću, a u Puntu na Badnje jutro, kada djeca i odrasli skidaju komoštre (lance) s kućnih ognjišta i čiste ih od čađe trčeći i povlačeći ih po tlu. Do Božića lanci su morali biti sjajni, a različiti izvori navode različite povode ovom strancima zasigurno neobičnom običaju. Osim praktičnog – lanci su se morali očistiti, neki izvori navode staro vjerovanje da će Isus na Božić posjetiti svaku kuću i to spuštajući se kroz dimnjak upravo po komoštri. Drugi pak sežu još dalje u prošlost, pa povod ovom običaju nalaze u vjerovanju da bi istim putem, kroz dimnjak, štrige mogle spustiti u kuću. Ako je lanac sjajan i čist, štriga će se poskliznuti i pasti u oganj, a kuća će biti spašena od zlih čini.

Bez obzira na originalni povod, i u Krku i u Puntu komoštra se i dan-danas, zbunjujući neupućene turiste koji se pitaju što to toliko rošta po kamenim uličicama mjesta.

Malinska-Dubašnica – Dubašljanski kolejani

Na području sela i naselja Malinske-Dubašnice od pamtivijeka je adventsko vrijeme u znaku Dubašljanskih kolejana. Riječ je o običaju koji je prvi put zapisan u 19. stoljeću, a dubašljanski župnik Anton Zec ga u knjižici “Dubašnica jučer, danas” iz 1969. godine opisuje ovako:

“Običaj koledve potječe još iz poganskih vremena. U Dubašnici je star od pamtivijeka i bilo je to pravo narodno slavlje. (…) Kolejani traže određenu financijsku spremu i društvenu ljubav. Iza mise na Stipanje mladići bi uhvatili po kojeg bogatijeg mladića ili muža kao kralja od koledve. Ovaj se pobrinuo za gozbu koja se o Mesopustu održavala za mladiće i djevojke ( a i muževe i žene). Kroz osam dana išli bi po svim selima Dubašnice, zaustavljajući se pred kućama, a domaćice su darivale kolejane kobasicama, sirom, slaninom, brašnom, vinom, novcem. Ovo se nosilo u kuću “kralja” i “kraljice” i služilo je za veliku gozbu koja je trajala i više dana”.

Tradicija Dubašljanskih kolejana održavana je za bogatijih godina, a zapisana je u brojnim izvorima i o njoj su snimljeni i brojni video zapisi. Održala se i u današnje vrijeme, no nažalost, 2022. godine nije održana.

Dobrinjština – koledve

Posebno svečano u adventsko vrijeme bilo je i na području Dobrinjštine, gdje su se u ove dane pjevale posebne koledve, božićne pjesme i napjevi. Iako su se s drugačijim načinom života promijenili i običaji, lijepo je vidjeti da oni stari nisu zaboravljeni. Upravo na njih podsjetile su ove godine odgajateljice Dječjeg vrtića Polje.

“U dobrinjskom kraju, predbožićno vrijeme, vrijeme adventa započelo bi na sv. Katarinu. Za dugih zimskih večeri okupljale su se obitelji kraj ognjišta i sa posebnom radošću isčekivali dolazak Božića. Tada bi se počele pjevati (kantat) božićne pjesme, napjevi i koledvi. Jedna od koledvi koju su djeca sa radošću kantala je bila: “Rosna, rosna…”, objasnili su ovih blagdana iz DV Polje, uz koledvu koju su za ovu priliku otpjevali upravo mališani. Da se ne zatare!

Za kraj, dodajmo i zanimljiv podatak da je, prema nekim izvorima, najstarija i jedna od najpoznatijih pučkih hrvatskih božićnih pjesama – Va se vrime godišća, nastala upravo na otoku Krku, gdje se pjevala već u 11. stoljeću. Njen tekst zapisan je glagoljicom godine 1468. u tzv. Petrisovu zborniku Župnog ureda u Vrbniku.