13. natječaj za prijavu rješenja originalnih krčkih suvenira: Ususret 500. Lovrečevi – samo kreativno
Ovogodišnji natječaj uz prethodno istaknute kriterije prednost će dati suvenirima koji na različite načine interpretiraju kulturne, kulturološke i turističke vrijednosti otoka, a posebice grada Krka, pod krilaticom Ususret 500. Lovrečevi – samo kreativno
Turistička zajednica Grada Krka raspisala je 13. natječaj za prijavu rješenja suvenira koji će, ako zadovolje propozicije natječaja, a potom i kriterije Stručnog povjerenstva, biti označeni markicom Dar iz Krka. Autori/proizvođači odabranih suvenira dobit će Potvrdu o njihovoj originalnosti.
Suvenir bi trebao predstavljati odraz kontinuiteta umjetničkog, kulturnog, kulturno-povijesnog ili kulturalnog nasljeđa grada i otoka Krka, odnosno prezentirati njegovu materijalnu, nematerijalnu ili prirodnu baštinu. Mogu to biti umjetnine i umjetnički predmeti, umjetničko-obrtnički i gastro proizvodi, odjevni i uporabni predmeti te grafički materijali i multimedija [fotografije i video materijali]. Ako se radi o umjetninama, umjetničkim predmetima i umjetničko-obrtničkim proizvodima važno je da rješenja budu kvalitetne izrade sačinjena od ekološki prihvatljivih, odnosno za otočno podneblje karakterističnih materijala.
Svaki autor/proizvođač može prijaviti najviše tri rješenja suvenira. Pravovremeno prispjela rješenja ocjenjivat će višečlano Stručno povjerenstvo imenovano od strane Turističke zajednice Grada Krka.
Neki od kriterija za vrednovanje suvenira su sljedeći: autentičnost, inovativnost, maštovitost, kvaliteta izrade, originalna prezentacija – ambalaža, visoki estetski standardi, poštivanje ekoloških načela, ekonomičnost i praktičnost iz perspektive izrade i proizvodnje te cjelovitost u postignutoj prepoznatljivosti grada i otoka Krka.
Ovogodišnji natječaj uz prethodno istaknute kriterije prednost će dati suvenirima koji na različite načine interpretiraju kulturne, kulturološke i turističke vrijednosti otoka, a posebice grada Krka, uzimajući u obzir njihovo povijesno nasljeđe, bogatstvo arhitektonske, kiparske, slikarske i arheološke baštine te posebnost i vrijednost njihovih prirodnih ambijenata i resursa.
Vodeći se potonje istaknutim kategorijama, posebice povijesnim i kulturnim nasljeđem te elementima od kojih je satkan kulturalni identitet grada, naglasak se, pod krilaticom Ususret 500. Lovrečevi – samo kreativno, stavlja na prihvaćanje stvaralačkih izazova inspiriranih višestoljetnom tradicijom sajmovanja, zasnovanom na razmjeni iskustava i dobara te susretu i prožimanju kultura.
Krčki sajam ili Lovrečevu, čiji program već godinama traje od 08. do 10. kolovoza, s pravom možemo smatrati najstarijom gradskom manifestacijom. Tome u prilog ide i podatak kako je taj veliki sajam, najvjerojatnije srednjovjekovnog porijekla, 1524. godine, ponovo odobren te u gradu Krku organiziran povodom blagdana sv. Lovre, 10. kolovoza i još dva naredna dana. Odobrili su ga providur Grimani i kamerleng (komornik) Morosin. Otok Krk u to je doba, odlaskom posljednjeg Frankopana 1480. godine, bio pod vlašću Mletačke Republike, a njime je upravljao providur – vrhovni upravitelj, provodeći zakon. Zahvaljujući gradskom sajmu, u Krk je dolazilo mnoštvo puka s čitavog otoka, ali i drugih krajeva, a trgovalo se prehrambenim namirnicama, stokom, vunom, suknima, sredstvima za rad, bakrenim posuđem, bačvama, predmetima ručne izrade, ali i onim skupocjenima od zlata i srebra, i to uz poseban režim koji je omogućavao povoljnije trgovanje. Štandovi prodavača bili su postavljeni uzduž poljane sv. Lovre, čime je taj dio grada poprimao živopisan izgled. Ta se poljana prostirala uz Velika gradska vrata, nad gradskom lukom, i, upravo zbog održavanja sajma, imala je značajnu ulogu u životu grada. Kao zanimljivost, spomenimo i kako je 1534. providur Sagredo naložio da se u vrijeme trajanja sajma održi i viteška igra alke s konjima, a nagrada za pobjednika bio je komad svilene tkanine vrijedan pet dukata.
Trodnevni se sajam tijekom godina sve više razvijao, prerastavši u jedno od glavnih društvenih događanja. Na blagdan sv. Lovre bile su koncentrirane i druge manifestacije, a jedna posebno značajna, vezana uz drevnu crkvu sv. Lovre podignutu izvan gradskih zidina [na poziciji zapadno od grada], bila je i svečana jutarnja procesija u kojoj su se slavile relikvije raznih svetaca i kojom je bio okupljen ne samo veliki broj vjernika, već i cjelokupno svećenstvo otoka. Procesija se kretala po gradu, a ukinuta je u 19. stoljeću kada je i porušena, pretpostavljeno ranokršćanska, crkva sv. Lovre. Na jednom od najslikovitijih poprišta suvremenog izdanja Lovrečeve – Trgu Kamplin – još uvijek se mogu vidjeti stupovi negdašnje Lovru posvećene crkve, preciznije par, s time da je jedan od stupova prelomljen na dva, a drugi na tri dijela, no na oba je ostao urezan znak križa.
S obzirom na istaknuto, inspiracija se može pronaći u konkretnoj sajmenoj prošlosti u smislu revitalizacije, odnosno umjetničke reinterpretacije proizvoda kojima se nekada trgovalo ili pak u različitim segmentima suvremene inačice najvećeg otočnog sajmenog događanja, od raznovrsne ponude lokalnih proizvođača i kreativaca, preko umjetnosti i obrta, pa sve do eksperimentalne arheologije s uporištem u srednjovjekovnom i renesansnom Krku. Uz to, povijest obitelji Frankopan, mletačko nasljeđe, brojni narodni običaji, konkretne povijesne lokacije i njihove priče ili pak hagiografija [biografija] i ikonografija sv. Lovre, čine tek neznatni set inspirativnih tema koje mogu motivirati stvaranje i potaknuti na kreativno izražavanje.
Svi detalji natječaja dostupni su OVDJE.
