FOTO/VIDEO Skriveno blago bašćanske doline koje ovoga proljeća morate otkriti
Proljetni period pred nama idealan je za istraživanje bašćanskog zaleđa, upoznavanje s pitomim prirodnim vizurama i zanimljivim pričama koje ovaj kraj skriva
Na sam spomen Baške, prva asocijacija uglavnom je jedna od najljepših i plaža na Jadranu, smještena u pitomoj dolini, među planinama koje nude atraktivne vizure i izazovne šetnice. Općenito, područje općine Baška na malom prostoru pruža vjerojatno najraznolikiji izbor mogućnosti za outdoor aktivnosti, no tu svakako valja spomenuti bašćansko zaleđe – pravu riznicu ne toliko poznatih prirodnih, kulturnih i povijesnih dragulja koje svakako vrijedi pobliže upoznati.
Već pri samom spuštanju k bašćanskoj dolini dočekat će vas zvuk žubora Vele rike ili, kako je zovu stanovnici Drage Bašćanske, Suhe ričine. Vela Rika izvire ispod brda Treskavac i jedina je nepresušna tekućica na jadranskim otocima. Teče dužinom od oko 9 kilometara i utječe u more upravo na poznatoj bašćanskoj plaži. Nizvodno od izvora Žanca nalazi se slap Curak, visine oko 15 metara, koji se za zimskih kiša iz «curka» pretvara u pravi slap. Uz izvor Vele rike nalazi se stari hrast, vjerojatno najstariji na bašćanskom području, a sigurno i najveći, opsega impresivnih 5,15 metara.
Putem ćete sresti i najimpozantniju bašćansku Babu – 240 metara visoku stijenu koja dominira nad pitomim, zelenim koritom Vele rike.
Od vrha Treskavac vodi obilježena šetnica do izvora Vele rike, pa je ovo područje najbolje istražiti upravo pješke, uživajući u prirodi.
Stari mlin i jedinstveni bunari Drage Bašćanske
Spuštajući se nizbrdo od Treskavca, prva stanica je Draga Bašćanska, koja ima svoju župu i skriva niz zanimljivosti. Dio Drage Bašćanske, primjerice, čini zaštićena etnozona Sv. Juraj, koja obuhvaća zbijenu, kamenu gradsku jezgru te gospodarski dio u blizini naselja – objekti građeni suhozidom, pokriveni biljnom građom, tzv. mošune. Tu se nalazi i jedini danas sačuvani je mlin na ulazu u Bašćansku Dragu, na lokalitetu Pod krascu ili Podkrasen, koji je izgrađen početkom 19. stoljeća, dio kao vodeni mlin za žito, a dio je imao drvene bate, «stupe» koje su izrađivale sukno. Sukno je vunena tkanina od kojeg su izrađivani odjevni predmeti i pokrivači za krevete. Ovaj mlin za žito i stupa za sukno kao dio etnozone Sv. Juraj su pod zaštitom kao etno spomenik od 1966. godine. Uz Velu riku nekad se nalazilo 8 mlinova.
U blizini Drage Bašćanske prolazi 45. paralela. Iz Drage vodi obilježena šetnica prema lokvi na Plakari i najvišem vrhu otoka Krka, Obzovi, a može se nastaviti prema Treskavcu. Iznad Drage mogu se vidjeti i vrlo zanimljivi draški bunari. Riječ je o vrlo zanimljivim kamenim spremnicima za vodu, koji se na otoku Krku mogu naći samo na ovom području.
Sv. Lucija, Hlibcići i Jurin dvor – biseri Jurandvora
Na putu do Baške svakako vrijedi zastati i u Jurandvoru, najpoznatijem po slavnoj Bašćanskoj ploči i nezaobilaznom benediktinskom kompleksu Svete Lucije. No jeste li znali za prastari običaj hitanja hlibcića sa zvonika crkve? Riječ je o jedinstvenom običaju koji se već generacijama održava na dan sv. Lucije, 13. prosinca, a zapisao ga je još 1899. godine Dragutin Hirc. Po domaću, ovaj se blagdan zove Slucinja, a toga dana još za mraka Bašćani, Jurandvorci, Dražani i Starobašćani dolazili su s bakljama i lampašima u crkvu sv. Lucije na misno slavlje. Nakon mise, mlinari iz mlina Zablaće, koji je bilo vlasništvo samostana sv. Lucije, popeli bi se na zvonik te s njega bacali malene blagoslovljene hljepčiće – “hlibcići” narodu okupljenom ispred crkve. Nastojalo se još u zraku uhvatiti hljepčić, a sve je bilo popraćeno odličnim raspoloženjem i druženjem. “Hitanje hlibcići od zvonika” održava se i danas te je u njima i dalje moguće sudjelovati. Dobra je vijest da se u današnje vrijeme mise ipak više ne održavaju tako rano.
Inače, Jurandvor se prvi put spominje 1630. godine kad se zaselci Čubranići i Juranići spominju pod zajedničkim imenom. U mjestu se još može vidjeti Jurin dvor po kome je mjesto dobilo ime, a u središtu stare jezgre predlažemo obići i Placu, mali trg s crkvom Sv. Križa. U Jurandvoru djeluje i Kulturno društvo “Šoto”, koje čuva tradiciju domaće narodne nošnje, običaja i folklora, uz pratnju sopaca na sopilama.
Svake godine od 17. do 19. 08. u Jurandvoru se održava i BIG – Baška international guitar gestival.
237 stepenica do batomaljskog čuda Majke Božje Goričke
Iz Jurandvora preko Vele rike cesta dalje vodi prema Batomlju. Na prvom raskrižju, na ostacima nekadašnjeg mlina podno Batomlja nalazi se ugostiteljski objekt „Malin“, a iznad Batomlja prema Lipici mogu se razgledati i dvije obnovljene mošune.
Stari dio mjesta Batomalj datira u 15. stoljeće, a ako želite oživjeti sjećanja na davno uminuli otočni život, nema boljeg mjesta nego upravo među sačuvanim kućama u nizu i uskim uličicama sa malim središnjim prostorom, na kojem se nalazi crkvica sv. Nikole.
Na području Batomlja svakako vrijedi obići Svetište Majke Božje Goričke do kojeg se može doći cestom ili, kao nekada, pješice zavjetnim stepenicama. Put kreće od kapelice Majke Božje Karmelske, uz koje su 2002. godine izgrađene postaje križnog puta u bronci, rad akademskoga kipara Tomislava Kršnjavija iz Zagreba. Pred vama će se naći 237 stepenica klesanih u kamenu. Legenda kaže da su djeca u tri navrata 1415. godine pronašla na brijegu, na mjestu današnje crkve, kip Majke Božje iz crkvice u Jurandvoru. Pri trećem čudesnom preseljenju kipa, početkom mjeseca kolovoza, Gospin kip pronađen je na snijegu s označenim dimenzijama crkve, koja je potom sagrađena upravo na tome mjestu. Svetištu stoljećima za Velu gospu hodočaste ne samo vjernici bašćanske doline nego i ižulani (otočani).
Iz Batomlja vodi obilježena šetnica do Stare Baške, poučna staza Zarok – Lipica i dio Camino Krk rute, pa je prilika za uživanje u jedinstvenoj prirodi doista mnogo.
Proljetni period pred nama idealan je za istraživanje bašćanskog zaleđa, upoznavanje sa pitomim prirodnim vizurama i zanimljivim pričama koje ovaj kraj priča. Jednom kada ih krenete otkrivati, uvijek ćete im se rado vraćati, a zatreba li vam pritom pomoć ili savjet, sve informacije dostupne su u Turističkoj zajednici Općine Baška, kao i na njihovoj službenoj web stranici, OVDJE.
