Uoči Krčkih jedara: Izložba Terce jadranskih brodica Velimira Salamona
Izložbu Terce jadranskih brodica čini 60-ak tehničkih crteža općih planova tradicijskih, ali i danas nestalih hrvatskih, tj. jadranskih brodica na jedra i vesla.
Izložba tehničkih crteža Velimira Salamona pod nazivom Terce jadranskih brodica, čija je organizacija povjerena Centru za kulturu Grada Krka, javnosti će biti dostupna od petka, 14. kolovoza 2020. godine, u Galeriji Decumanus. Time je ovaj vrijedan izložbeni projekt posto svojevrsnim pretprogramom 23. regate tradicijskih barki Krčka jedra, koja će krenuti dan kasnije, 15. kolovoza, i to nakon posljednjeg otkucaja dvanaestog sata sa zvonika Katedrale.
Izložbu Terce jadranskih brodica čini 60-ak tehničkih crteža općih planova tradicijskih, ali i danas nestalih hrvatskih, tj. jadranskih brodica na jedra i vesla. Iako se ovdje radi o računalnim crtežima bracera, gajeta, falkuši, batana, guceva, peliga i ostalih tradicijskih plovila (zbog komunikacije, nacrtanim na tzv. vodnoj liniji), oni su napravljeni u skladu s načelima nacrtne geometrije i tehničkog crtanja, a uvedena boja daje im dodatnu dimenziju. Te crteže možemo smatrati najsustavnijim i najtemeljitijim prikazima morfologije naše tradicijske barke, do kojih je autor dolazio ne samo kabinetskim radom već i pomnim terenskim istraživanjem, sve od Rovinja do Dubrovnika te diljem Sredozemlja, od Lisabona i Barcelone do Bresta.
Naslov ove izložbe motiviran je brojkom tri koja je obilježila pomorsku kulturu, jer proporcije trupa broda su u trećinama, jarbol je smješten na jednoj trećini duljine broda od pramca, a kosnik je, kao i veslo, tradicionalno jednom trećinom unutar broda. Jedro se skraćivalo za jednu trećinu svoje površine, a na krmama su uvijek bila tri ferala kao simboli vjere, nade i milosrđa.
Fascinantnim rekonstrukcijama po starim zavjetnim slikama ili sretnim nalazima te čudesnim crtežima u kojima se krajnja tehnička vještina iskazala s krajnjom poetičnošću, Salamon je uspio vratiti komadić izgubljenog identiteta hrvatskog Jadrana. Podsjetivši na stare brodove koji su se gradili duboko povezani sa svojim podnebljem, autoru je pošlo za rukom prizvati more kakvo je nekad bilo; bez jahti, industrijaliziranih jedrilica i velikih kruzera koji oduzimaju značenje vjetru, mijenama dana i mijenama godine. Nije to samo specifično blago domaće hrvatske povijesti, već je to druga životna filozofija prema kojoj brodovi nisu tek funkcionalni instrumenti. Jer oni prenose zalihu mjere u ljudski svijet, što je suština crteža i sveukupnog djela Velimira Salamona. Njegova strast, fascinacija i cjeloživotna posvećenost drvenim jadranskim brodicama često su rušile granice među disciplinama, te je inženjer i doktor znanosti tako postajao fenomenolog, filozof, ali i pjesnik broda. Svojim djelom on je pomogao u prepoznavanju mediteranskog ishodišta Hrvatske, a njegovu izložbu crteža, prije svega, možemo smatrati nacionalnim mementom za spas naše maritimne kulturne baštine.
Dodajmo tome, kako izložbu pratiti i bogato opremljen, dvojezični (hrvatsko-engleski) katalog u kojem su predstavljeni svi, izložbom obuhvaćeni, crteži Velimira Salamona.
