Za projekte lučke infrastrukture osigurano 1,6 milijuna eura, Primorsko-goranska županija sufinancirat će postupak medicinski potpomognute oplodnje
Martina Frka Milotić 7 months ago S kopna i škojaUz ostale, rekonstrukcija pričuvne trajektne luke Črišnjeva, radovi u lukama za javni promet Valun i Cres, nautički vezovi na novoj obali u luci Mošćenička Draga te sanacija i rekonstrukcija luke Melak u Loparu
Na prošlotjednom Kolegiju doneseno je više odluka, između ostalih i Prijedlog odluke o odabiru projekata za raspodjelu sredstava za poticanje rada osam županijskih lučkih uprava u 2024. godini. Raspodijeljen je iznos od 1,6 milijuna kojim će se realizirati niz projekata unapređenja lučke infrastrukture u Primorsko-goranskoj županiji, izvijestio je župan Zlatko Komadina na redovitom susretu s novinarima.
Uz ostale, rekonstrukcija pričuvne trajektne luke Črišnjeva, radovi u lukama za javni promet Valun i Cres, nautički vezovi na novoj obali u luci Mošćenička Draga te sanacija i rekonstrukcija luke Melak u Loparu.
Župan je dodao i da se prema prijedlogu odluke o odobravanju financijskih sredstava za provedbu programa/projekata iz područja zaštite zdravlja u 2024. godini dodjeljuje ukupno 75.300,00 eura za devet projekata udruga, a 70 tisuća eura raspoređuje se i za sufinanciranje programa i projekata lokalnih akcijskih grupa iz područja poljoprivrede i ribarstva u 2024. godini.
Primorsko-goranska županija sufinancirat će postupak medicinski potpomognute oplodnje (MPO) nakon što isteknu sve mogućnosti preko HZZO-a, informirala je resorna pročelnica Dragica Marač pojasnivši da se radi o trajnom aktu koji će donijeti Županijska skupština PGŽ.
Provodit će se na način da Županija svakom gradu i općini koji ima opći akt o sufinanciranju troškova MPO i na temelju kojeg je odobrila takvu pomoć krajnjem korisniku, osigura 50 postoni iznos do najviše tisuću eura. Trenutno su to gradovi Kastav i Bakar te Općina Omišalj, a uzevši u obzir podatak da oko 20 posto parova ima problema s neplodnošću, pročelnica je pozvala i druge jedinice lokalne samouprave da se uključe u program.
Nova mjera dio je proaktivne demografske politike u okviru koje Županija sufinancira dugotrajan priuštiv najam za mlade obitelje, a u čiju svrhu je do sada uređeno devet stanova, naglasila je Marač i dodala da je, prema njezinim saznanjima, Primorsko-goranska županija prva županija u Hrvatskoj koja će pomoći mladim parovima s financiranjem potpomognute oplodnje.
Izvijestila je i da će se od ove godine Socijalni planovi izrađivati po jedinstvenoj metodologiji na razini svih županija za što je osigurano sufinaciranje iz Europskog socijalnog fonda u okviru kojeg je PGŽ-u dodijeljeno 92 tisuće eura.
Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Senka Kajčić najavila je sutrašnje obilježavanje 30. travnja, Nacionalnog dana hitne medicinske službe u RH. Za tu priliku, na Trgu 128. brigade u Rijeci s početkom u 10.00 sati, svi zainteresirani moći će naučiti kako spasiti nečiji život.
„Iznenadni srčani zastoj može se dogoditi bilo kada i bilo gdje. I u tom trenutku, ako znamo kako pomoći i pristupiti osobi, možemo puno pomoći i povećati šansu za preživljenje za čak 50 posto. Ako ne napravimo ništa, šanse su vrlo male, tek desetak posto“, rekla je Kajčić i dodala da, ako postoji u blizini i automatski vanjski defibrilator koji pritom ima i glasovne upute, onda je taj postotak znatno veći. „Pozivam vas sve sutra na Dan kada učimo spašavati živote“, zaključila je.
Na novinarsko pitanje o problemu nedostatka liječnika, komentirala je da liječnika ne nedostaje samo u Zavodu za hitnu medicinu već u cijelom zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj.
„Veliki natječaji i veliki bolnički sustavi s raspisivanjem specijalizacija povuku veliki dio liječnika koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u kliničke bolničke centre. Kako pronaći rješenje je nešto o čemu i Ministarstvo zdravstva mora voditi računa, a ne samo jedinice regionalne i lokalne samouprave“, rekla je.
Što se tiče hitne medicinske pomoći, župan Komadina ukazao je da, otkada je sustav hitne helikopterske službe prešao iz nadležnosti vojske u Zavod za hitnu, radi učinkovitije i potrkijepio to primjerom jučerašnje uspješne intervencije zbrinjavanja pacijenta s otoka Unije. Kako je istaknuto, prije je za takve intervencije, radi komplicirane procedure, bilo potrebno najmanje od četiri do šest sati dok se sada odvije unutar sat vremena.