U Puntu obilježena 105. godišnjica završetka Prvoga svjetskog rata
Premda točni podaci o Krčanima kao vojnim žrtvama rata vjerojatno nikada neće biti utvrđeni, dosadašnja istraživanja govore da ih je u ratnom periodu poginulo i umrlo između 250 i 270, ranjenih je bilo između 300 i 350, dok je zarobljenih i nestalih bilo između 150 i 200
U središnjem puntarskom parku s Anđelom, jedinim javnim otočnim spomenikom koji podsjeća isključivo na žrtve Prvoga svjetskog rata, obilježena je 11. studenoga 105. godišnjica završetka do tada najvećeg ratnog sukoba u povijesti čovječanstva. Delegacija predstavnika Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka predvođena njezinim predsjednikom gospodinom Darkom Fanukom, načelnik Općine Punat gospodin Daniel Strčić, predsjednik puntarske podružnice UABiA-e otoka Krka gospodin Sretan Kirinčić, ravnateljica krčke Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir Gordija Marijan, inicijator obilježavanja navedene komemoracije gospodin Petar Kopanica te povjesničar Tvrtko Božić, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća iskazali su pijetet svim žrtvama Velikog rata.
Tijekom komemoracije, kojoj su nazočili članovi puntarske podružnice UABiA-e, podsjetilo se na žrtvu koju su Krčani podnijeli u tom strašnom ratu. Naime, odmah nakon proglašenja ratnog stanja počela je mobilizacija vojno sposobnih muškaraca za sve rodove austrougarske vojske. Krčani su kao vojnici sudjelovali na svim bojištima na kojima je bila angažirana vojska Dvojne Monarhije: Balkanskom, Istočnom (Ruskom), Sočanskom i Tirolskom, a nalazili su se i na brodovima austrougarske riječne i pomorske Ratne mornarice. Već od samih početaka ratnih djelovanja stizale su na otok vijesti o poginulim, umrlim, ranjenim, nestalim ili zarobljenim očevima, sinovima i braći.
Premda točni podaci o Krčanima kao vojnim žrtvama rata vjerojatno nikada neće biti utvrđeni, dosadašnja istraživanja govore da ih je u ratnom periodu poginulo i umrlo između 250 i 270, ranjenih je bilo između 300 i 350, dok je zarobljenih i nestalih bilo između 150 i 200. Uzimajući u obzir da je mobilizacija do kraja rata zahvatila do 1.500 krčkih muškaraca zaključno proizlazi da je gotovo svaki drugi unovačeni Krčanin bio ratni stradalnik. S druge strane, ratna otočna svakodnevica svodila se na preživljavanje, a starci, žene i djeca stradavali su ponajviše od bolesti i gladi. Njihov ukupan broj za sada je također nepoznanica.
Na spomeniku podno Anđela uklesano je: „Na vječnu spomen svojim sumještanima, palim nevinim žrtvama svjetskoga rata god. 1914. – 1918.“. Tako su puntarski iseljenici iz SAD-a odali počast svojim ratnim stradalnicima. Upravo se na tom spomeniku već šestu godinu zaredom odaje počast ne samo njima nego i svim stradalim Krčanima kao i ljudima diljem Europe i svijeta koji su bili žrtve Velikog rata.
