Prostorno-programskom analizom bedema grada Krka predložene intervencije s ciljem uspostave kvalitetnijih javnih prostora

Gradskim zidinama je, podsjetimo, gotovo u cijelosti s kopnene i morske strane obgrljena krčka starogradska jezgra, a s obzirom na izvrsnu očuvanost, one danas predstavljaju raritet na nacionalnom nivou. Naime, treće su po veličini u Hrvatskoj nakon stonskih i dubrovačkih

Na Kolegiju gradonačelnika, održanom 22. srpnja 2024. godine, u kontekstu rasprave o predmetima Odsjeka za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, predstavljena je i verificirana Prostorno-programska analiza bedema grada Krka koju je izradila tvrtka Studio Emil Jurcan d.o.o. iz Pule.

Tom je studijom, koju je potvrdio i riječki Konzervatorski odjel, polazeći od valorizacije postojećih ambijenata, vizura i urbanih morfologija te analize trenutnih problema u korištenju prostora uz gradske bedeme, predložena serija intervencija koja bi mogla rezultirati koherentnijom slikom samih bedema, kao i kvalitetnijim javnim prostorom duž linije njihova prostiranja. Studijom je tako postavljena urbana struktura sastavljena od tri trga – javna prostora uz gradska vrata – povezana šetalištima ili prostorima različitog karaktera (poput rive, perivoja, parka ili plaže). Njom se, dakle, predlaže formiranje triju vanjskih trgova izvan zidina po uzoru na unutarnja čime bi troja gradska vrata postali još važniji javni prostori okruženi dvjema trgovima (unutarnjim i vanjskim) u obliku pješčanog sata. Osim toga, predloženo je i povezivanje triju gradskih trgova stazama uz vanjski perimetar bedema.

No, kako su ambijenti u kojima se zidine nalaze različiti – zapadna urbana strana, istočna brdovita i južna morska – moguće je potencirati specifičnosti svakog od ambijenata kako bi se naposljetku ostvarili urbani prostori različitog karaktera. Južna, morska strana u svojem zapadnom dijelu već je formirana kao prostor gradske rive koji bi se mogao adekvatnije oblikovati (organizirati). Taj se prostor šetališta uz more lako može povezati sa zapadnom stranom bedema koja bi bila pogodna za razvoj gradskog perivoja kojim bi bili obuhvaćeni postojeći parkovi, trgovi i pješačke zone u jednu kontinuiranu cjelinu. Istočna je pak strana, od Gornjih do Pizanskih vrata sa svojom izrazitom topografijom i gustom vegetacijom pogodna za oblikovanje gradskog parka s minimalnim građevnim intervencijama. Konačno, prostor uz zidine južno od Pizanskih vrata već je formiran kao gradska plaža koja se prema zapadu mijenja u morske hridi. Ta bi se plaža, također, trebala adekvatnije valorizirati i oblikovati.

Kreiranje nove strukture gradskih prostora uz bedeme zahtijevalo bi i određene promjene u korištenju prostora u neposrednoj blizini. Tu se prije svega misli na raseljavanje prostora uz bedeme od parkirnih površina te analizu svrsishodnosti korištenja Trga bana Josipa Jelačića za odvijanje prometa motornim vozilima. U slučaju da se taj trg namijeni kretanju pješaka (uz zadržavanje dostave i pristupa interventnih vozila), prostor uz zapadne gradske bedeme, oko Velikih gradskih vrata, uvelike bi se rasteretio pritiska korištenja te bi se mogao adekvatnije organizirati. Time bi se omogućilo izmještanje postojećih terasa ugostiteljskih objekata dalje od samih bedema, unutar budućeg perivoja i parkovnih prostora što bi, s jedne strane, predstavljalo kvalitetniji ambijent za same terase, dok bi, s druge, omogućilo šetnju i zadržavanje neposredno uz bedeme kako bi se oni mogli doživjeti iz blizine.

Iz svega navedenog jasno je da se primarna namjera studije ogleda u osmišljavanju nužnog odmicanja prometa i ugostiteljskih terasa od samog perimetra bedema kako bi se takav sustav javnih prostora, koji bi valorizirao bedeme s vizualnog i prostornog aspekta, mogao i realizirati.

Međutim, uz kvalitetan javni prostor uz bedeme potrebno je promišljati i o načinu njihove prezentacije: valorizaciji dosadašnjih intervencija, osmišljavanju novih ili noćnim vizurama putem adekvatne rasvjete. Takav bi pristup zahtijevao izradu konzervatorskog elaborata samih bedema, kao i idejna rješenja za oblikovanje i prezentaciju pojedinih segmenata bedema, uključujući arhitekturu, pejzaž, statiku po potrebi i rasvjetu.

Nakon predstavljanja sadržaja i namjene studije, a nastavno na prethodno održan sastanak s njezinim izrađivačem, zaključeno je sljedeće: za faze koje se definiraju studijom izrađivat će se, kao što je predloženo, idejna rješenja koja će se unositi u buduće izmjene Urbanističkog plana uređenja UPU-1 Krk; prvo idejno rješenje odnosit će se na istočni dio gradskih bedema u segmentu koji će obuhvatiti rekonstrukciju kose kule, područje dvojnog trga uz Pizanska vrata s pripadajućim prilaznim cestama; po završetku izrade prvog, uslijedit će izrada novog idejnog rješenja za zapadni dio gradskih bedema u segmentu koji obuhvaća dvojni trg uz Velika gradska vrata do predjela Vignole s pripadajućim cestama; Konzervatorskom odjelu u Rijeci na verifikaciju će se prosljeđivati svako pojedino idejno rješenje koje bude izrađeno u narednom razdoblju.

Gradskim zidinama je, podsjetimo, gotovo u cijelosti s kopnene i morske strane obgrljena krčka starogradska jezgra, a s obzirom na izvrsnu očuvanost, one danas predstavljaju raritet na nacionalnom nivou. Naime, treće su po veličini u Hrvatskoj nakon stonskih i dubrovačkih.

Izvor: Grad Krk

 

error: Content is protected !!