NAJAVA 67. Festival folklora otoka Krka – sveobuhvatna prezentacija otočne folklorne baštine

Nadolazeća festivalska priredba na jednom će mjestu okupiti sva otočna kulturna i folklorna društva, točnije njih 12 s više od 400 sudionika, koji dijele zajedničku zadaću – od zaborava sačuvati našu bogatu folklornu baštinu: svirku sopela, pučko pjevanje i ples te specifičnu kulturu odijevanja

Ovogodišnje, 67. izdanje Festivala folklora otoka Krka, u njegovoj 86. obljetnici od trenutka utemeljenja davne 1935. kada je na svoje pohode otokom krenuo iz Omišlja, održat će u subotu i nedjelju, 27. i 28. svibnja, na rivi u gradu Krku. Program oba dana započinje u 18.30 sati svečanim mimohodom članova okupljenih kulturnih i folklornih društava Šetalištem sv. Bernardina, za kojim će u 19.00 sati uslijediti njihovi nastupi na centralnoj pozornici. Domaćin Festivala je Grad Krk, organizator Centar za kulturu Grada Krka, a pokrovitelji Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija, Turistička zajednica Grada Krka te Grad Krk i sve ostale jedinice lokalne samouprave otoka Krka.

Nadolazeća festivalska priredba na jednom će mjestu okupiti sva otočna kulturna i folklorna društva, točnije njih 12 s više od 400 sudionika, s obzirom na to da većina udruženja okuplja članove različitih generacija, od onih najmlađih, pa sve do seniora, koji dijele zajedničku zadaću – od zaborava sačuvati našu bogatu folklornu baštinu: svirku sopela, pučko pjevanje i ples te specifičnu kulturu odijevanja.

Program Festivala, kao najstarije, ujedno i središnje priredbe svih folklornih zbivanja na otoku bit će podijeljen u dva dijela, raspoređena na dva dana, 27. i 28. svibnja, od koji će prvi okupiti odrasle, a drugi mlade folkloraše, dajući tako relevantan prikaz valoriziranja naših folklornih i tradicijskih vrijednosti. Tu se prije svega misli na pučku glazbu, netemperirani niz dvoglasja tijesnih intervala u svirci sopela i pučkom pjevanju, zatim narodne plesove – tance i jedinstvene narodne nošnje. Ovdje valja naglasiti kako je upravo dvoglasje tijesnih intervala Hrvatskog primorja i Istre, kao jedan od najspecifičnijih i najkompleksnijih stilova folklorne glazbe, uopće, 2009. godine upisano na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine. Stopama ovog prepoznatljivog glazbenog izričaja, u smislu priznavanja njihove kulturne i kulturološke vrijednosti, krenuli su i krčki tanci, tradicijski plesovi otoka Krka, koji su 2010. godine dobili status kulturnoga dobra Republike Hrvatske.

Organiziranje Festivala danas, kao što je to bio slučaj i u vrijeme njegovih utemeljitelja, ide u smjeru očuvanja i promoviranja kulturnih i etnoloških dobara otoka Krka koji imaju potencijala biti vrlo zanimljivi (glazbeno i vizualno), kako domaćem, tako i stranom gostu, osobito u vrijeme kada je njihovo uvažavanje, ali i sve ono što iz toga proizlazi, podignuto na jednu višu razinu.

U prilog važnosti ove manifestacije, pored svega spomenutog, govori i njezina dugotrajnost. Polako, promaknuvši se u tradiciju, ova manifestacija, postala je specifičan turistički proizvod koji u periodu predsezone ima snagu na jednom mjestu okupiti značajan broj posjetitelja, ali i rasplesti velik broj sudionika iz svih otočnih kulturnih i folklornih društava, i to redom: Folklornog društva Poljica (Poljica), Vrbničkog kulturnog društva Frankopan (Vrbnik), Kulturnog društva Sv. Juraj (Kras), Kulturno-umjetničkog društva Punat (Punat), Kulturnog društva Sv. Petar (Gabonjin), Kulturno-umjetničkog društva Vrh (Vrh), Folklornog društva Njivice (Njivice), Kulturno-umjetničkog društva Malinska-Dubašnica (Malinska), Kulturnog društva Ive Jelenović (Dobrinj), Kulturnog društva Šoto (Jurandvor, Baška), Kulturno-umjetničkog društva Ive Jurjević (Omišalj) i Kulturnog društva Kornić (Kornić), a njima će se na pozornici smještenoj u samome gradskom središtu svojim izvedbama pridružiti i članovi Udruge sopaca otoka Krka.

Svi detalji i programska knjižica dostupni su OVDJE.

Tri najvažnija segmenta folklorne baštine otoka Krka:

Krčki tanac (tradicijski ples)

Osnovnu značajku svakog tanca čini prebir. Uz čakavski govor, glagoljicu i netemperirani tonalitet, prebir je jedan od motiva prema kojem se prepoznaje širi kulturni prostor sjevernog Jadrana. (Radi se o prebacivanju težine tijela s jedne noge na drugu pri čemu ih muškarci zabacuju više, a žene to čine sitnije, diskretnije.) Na otoku Krku postoji barem sedam inačica tanca (Omišalj, Dobrionj, Vrbnik, Baška, Punat, Vrh-Poljica i Dubašnica). Kako su s vremenom na otoku razvijale pojedine zajednice, tako su se formirali i simboli prema kojima su se ljudi na njemu međusobno razlikovali. Tanac, odnosno njegove varijacije, tako postaju jedan od značajnih simbola međusobnog prepoznavanja otočana.

Dvoglasje tijesnih intervala (Istarska ljestvica)

Dvoglasje tijesnih intervala originalan je stil folklorne glazbe koji živi na području Primorja i Istre, premda na njega nailazimo i izvan tih regija. Dvoglasje tijesnih intervala zasniva se na netemperiranim tonskim odnosima te karakterističnoj boji tona koji se kod vokalne glazbe postiže snažnim pjevanjem, djelomice kroz nos. Većina tonskih nizova sastavljeni su od četiri do šest tonova, a tijekom izvođenja u obje dionice dolazi do improvizacije i varijacije, s tim da unisono završeci ili završeci u oktavi ostaju strogo pravilo. Dvoglasje tijesnih intervala karakterizira specifičan odnos teksta i glazbe dok se metroritamska, formalna struktura i struktura teksta kreću od jednostavnih do vrlo složenih obrazaca. Prilikom izvedbe tijesnih intervala koriste se tradicijska glazbala poput sopela ili miha.

Narodne nošnje otoka Krka

Nošnje otoka Krka pripadaju sredozemnom tipu narodnog ruha. Muška nošnja sastoji se od kape, pamučne bijele košulje, crnih hlača s visećim nabranim turom i nogavicama do pola lista te prsluka čiji ukras otkriva s kojeg je muškarac dijela otoka. Ženska nošnja sastoji se od bijele košulje, uske podsuknje, nekoliko širokih podsuknji, suknje s prslučićem te karakterističnog oglavlja, ruba (rubac), čiji način slaganja (pored ostalih motiva) otkriva porijeklo otočanke.