Je li Krk dosegnuo granice turističkog opterećenja? Objavljen je prijedlog Plana upravljanja otokom do 2029.
Otok Krk je uspješno zadržao svoju tržišnu poziciju, no istodobno su prisutni i pokazatelji postupnog narušavanja kvalitete turističke ponude, pokazuje dokument o kojem građani svoje mišljenje mogu dostaviti do početka prosinca
Turistička zajednica otoka Krka, u suradnji s Gradom Krkom, općinama Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik te njihovim turističkim zajednicama, izradila je prijedlog Plana upravljanja destinacijom otok Krk 2026.–2029. i izračuna prihvatnog kapaciteta. Plan je danas objavljen, a cjelovit tekst dostupan je OVDJE. Javno savjetovanje upravo je u tijeku pa građani svoje prijedloge i mišljenja mogu dostaviti do 2. prosinca.
Dokument predstavlja okvir održivog razvoja turizma otoka Krka te je u njemu detaljno predstavljena analiza trenutnog stanja u turizmu, komunalna i prometna infrastruktura, javne službe poput medicinske skrbi, policije i vatrogastva, problem manjka radne snage, kao i stavovi lokalnog stanovništva o turizmu, prihvatni kapaciteti, okolišni aspekti, projekti od posebnog značaja te zaštićena prirodna i kulturna dobra i brojni drugi čimbenici.
Na temelju analize stanja, pokazatelja održivosti i prihvatnog kapaciteta definirani su razvojni ciljevi, mjere, aktivnosti i projekti usmjereni na očuvanje prostora i baštine, unapređenje turističke ponude te kvalitetu života lokalnog stanovništva.
Zadovoljstvo turista niže od prosjeka Kvarnera
Među ostalim, dokument ističe da je otok Krk uspješno zadržao svoju tržišnu poziciju, no istodobno su prisutni i pokazatelji postupnog narušavanja kvalitete turističke ponude. Primjerice, zadovoljstvo turista, koji većinom dobro poznaju otok (59% turista dolazilo je više puta u proteklih pet godina), ukupnim boravkom na otoku niže je od prosjeka Kvarnera, dok je vrijednost za novac ukupnog boravka ocijenjena srednjom razinom zadovoljstva.
Srednju razinu zadovoljstva turisti iskazali su i u odnosu na gastronomsku ponudu, opremljenost plaža, kvalitetu pješačkih staza, ponudu događanja i manifestacija, prilagođenost destinacije djeci te kvalitetu smještajnih kapaciteta. Posljedično, zabilježena je i osjetno niža razina spremnosti turista na preporuku destinacije u odnosu na prosjek Kvarnera.
Outdoor odmor, putovanja motivirana zdravljem i wellbeingom te značajno unapređenje funkcije upravljanja destinacijom, poticanje poduzetništva usmjerenog na razvoj proizvoda i usluga veće dodane vrijednosti, kao i kontinuirano jačanje poduzetničkih znanja i kompetencija mikro i malih poduzetnika neke su od smjernica za budućnost, ističe se u dokumentu. Nužno je unaprijediti i razinu znanja, vještina i kompetencija zaposlenih u sektoru turizma kako bi se osigurala dugoročna održivost i konkurentnost turističkog razvoja otoka Krka, navodi dokument.
Dosegnute granice prihvatnog opterećenja
“Otok Krk zrela je turistička destinacija s izgrađenom tržišnom pozicijom koja u mnogim aspektima turističke aktivnosti doseže, odnosno već je dosegla, prihvatljivu razinu prihvatnog kapaciteta, što potencijalno ugrožava društvenu, okolišnu, a posljedično i ekonomsku održivost turističkih aktivnosti.
Pokazatelji prihvatnog kapaciteta upućuju na to da je destinacija, osobito u segmentu prometa, već dosegnula granice prihvatnog opterećenja, ali i da prostorno-planski dokumenti jedinica lokalne samouprave omogućavaju dodatnu izgradnju koja može dugoročno narušiti održivost otoka. Analizom su također prepoznati i različiti izvori iritacije, kako iz perspektive lokalnog stanovništva tako i iz perspektive posjetitelja.
Prije svega riječ je o nezadovoljstvu turista gužvama na ulicama i u blizini atrakcija, bukom, utjecajem turizma na korištenje javnog prostora, neprimjerenim odlaganjem otpada tijekom sezone, ali i nedostatnom ponudom kulturno-zabavnih sadržaja te nedovoljno razvijenim sustavom kružnog javnog prijevoza.
Usporedba ocjena pojedinih pokazatelja s postavljenim standardima ukazala je i na područja koja zahtijevaju posebnu pozornost nositelja turističke politike otoka. Riječ je o strukturi smještajnih kapaciteta i intenzitetu stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog, turizma, utjecaju turizma na izgled destinacije, potrebi prilagodbe komunalne infrastrukture zahtjevima turizma, kao i dostupnosti sportsko-rekreacijskih sadržaja te zdravstvenih ustanova”, ističe se u dokumentu.
Projekti od posebnog značaja za razvoj destinacije
Otok Krk izdvaja 12 projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, s obzirom na njihov doprinos održivosti, unapređenju turističke ponude i jačanju konkurentnosti otoka, ističe se u dokumentu.
Kako će otok izgledati do 2029. godine?
Dokument također donosi i Strateški okvir jedinica lokalne samouprave.
U razdoblju od 2025. do 2029. godine, Općina Baška vidi se tako kao ‘prepoznatljiva turistička destinacija Jadrana koja svoj razvoj temelji na povijesti, baštini, tradiciji, outdoor aktivnostima i održivom razvoju čime omogućuje visoku kvalitetu života svih stanovnika. Općina je prepoznatljiva po primjeni naprednih tehnologija i ulaganjima u energetsku učinkovitost.’
Općina Dobrinj se u budućnosti vidi kao ‘poželjno mjesto za život u kojem će se održivi razvoj temeljiti na razvoju poljoprivrede, ribarstva, maslinarstva, brodogradnje, ali i ostalim uslužnim djelatnostima za potrebe gospodarstva i turizma, s riješenom društvenom i komunalnom infrastrukturom te očuvanim okolišem.’
Vizija Grada Krka je sljedeća: ‘energetski je neovisan, prepoznatljiv po zelenoj industriji baziranoj na naprednim tehnologijama i ekološki osviještenom stanovništvu. Uravnoteženim razvojem svih područja Grada stvoreni su uvjeti za kvalitetan život, porast broja stanovnika i širenje naselja. Poljoprivredni proizvodi Grada plasiraju se kroz bogatu ugostiteljsku ponudu.’
Malinska-Dubašnica je pak ‘poželjno mjesto za život i rad, visoke kvalitete života, u kojoj se razvoj temelji na načelima održivog razvoja, inkluzivnosti i bogatstvu različitosti’.
Općina Omišalj vidi se u 2029. godini kao ‘Općina po mjeri mladih sa spektrom životnih mogućnosti za sve’, tj. kao ‘održiva, uključiva i perspektivna zajednica poželjna za život, s razvijenom infrastrukturom, kvalitetnim javnim uslugama, prepoznatljivim turističkim i poduzetničkim identitetom te uravnoteženim gospodarskim razvojem tijekom cijele godine’.
Općina Punat je pak ‘ekološki, socijalno i ekonomski održiva te tržišno afirmirana turistička destinacija međunarodno prepoznatljiva ponajviše po prirodnim pogodnostima za razvoj nautičkog turizma, inovativnog kamping turizma vrhunske kvalitete, vjekovnoj tradiciji brodogradnje te proizvodnji zdrave hrane’.
Razvojna vizija Općine Vrbnik je ‘osiguravanje pretpostavki za ubrzani i održivi razvoj kojim će se omogućiti otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, unaprijediti lokalne usluge te očuvati okoliš, prostor i prirodne resurse kao temelj identiteta i konkurentnosti. Poseban naglasak stavlja se na razvoj turizma temeljenog na autentičnosti, kulturnoj baštini, vinarstvu i jedinstvenom otočnom krajoliku, čime se Vrbnik želi pozicionirati kao privlačna, ugodna i prepoznatljiva destinacija tijekom cijele godine.’
Deset mjera i 24 aktivnosti Plana upravljanja
Plan upravljanja destinacijom otok Krk predstavlja ključni instrument usmjeravanja održivog turističkog razvoja destinacije u razdoblju 2026.–2029. godina. Polazeći od rezultata analize stanja, stavova gostiju i stanovnika te pokazatelja održivosti i prihvatnog kapaciteta, Plan kroz deset mjera i 24 aktivnosti postavlja okvir za ublažavanje negativnih utjecaja turizma, potpuniju valorizaciju resursno-atrakcijske osnove, unapređenje kvalitete turističke ponude te tržišno repozicioniranje otoka Krka.
Javno savjetovanje u tijeku je od 02.11. do 02.12.2026 godine, a cijeli dokument je dostupan OVDJE.
