INTERVIEW: Udruga Moj otok već 9 godina radi prava mala eko čuda, i to ne samo po Krku
“Različita polja bi sveli na jedan zajednički nazivnik „život“. Problemi s kojima smo se uhvatili u koštac su bili naši životni; na primjer, na kući koju smo kupili našli smo azbestni krov, a bilo ga je puno i na susjednim kućama pa smo krenuli u uklanjanje, na šetnicama se voze skuteri koji su bučni i smrde pa smo krenuli s akcijom da se što više voze električne bicikle i skuteri…”
Kada ne nedostaje motivacije, ništa nije teško, kažu nam članovi udruge Moj otok, dok se čudimo njihovoj nepresušnoj energiji koja ih uvijek tjera u nove pothvate i projekte. U devet godina postojanja iza sebe imaju niz uspjeha kojima su ostavili trajan trag na otoku Krku, ali i daleko dalje od otočnih granica. Od azbesta preko prekomjernog broja galebova do očuvanja baštine i e-bicikala, što god da su pokrenuli polučilo je uspjeh.
Provjerili smo na što su najponosniji, što još sve planiraju i otkud snaga i ideje za nove eko podvige.
1. Udruga Moj otok postoji već 9 godina i iako ste stacionirani na Krku, konkretno u Puntu, djelujete daleko šire od otočnih granica. Na koje ste projekte najponosniji?
Najponosniji smo na projekt koji se bavi uklanjanjem azbesta iz životne okoline pod nazivom “Moja Hrvatska bez azbesta!”. Provodimo ga 8 godina u cijeloj Hrvatskoj i za to smo dobili u pisanom obliku podršku 21 županije , a Grad Poreč je na Konferenciji “Pametni gradovi-gradovi budućnosti” osvojio nagradu u kategoriji pametne energetike/okoliša s projektom “Moj Poreč bez azbesta!”.
Drugi projekt, “Uvođenje električnih bicikala na otoke i u turistička mjesta” izabran je od Ministarstva regionalnog razvoja na natječaju za otočne udruge. Kroz taj projekt nastojali smo i nastojimo razvijati svijest o e-mobilnosti i cikloturizmu. Proveli smo cijeli niz predavanja u suradnji s tadašnjim predsjednikom Domaćina obiteljskog smještaja pri HGK-u Nedom Pinezićem, a ciljana skupina su nam (osim sveukupnog stanovništva) bili upravo domaćini obiteljskog smještaja tako da danas sve više njih nude uz najam apartmana i električne bicikle na korištenje kao dodatnu vrijednost.
Kroz projekt “Sačuvajmo baštinu” nastojimo potaknuti sve one koji imaju starine da ih sačuvaju i dajemo im savjete kako se s malo boje i truda i starome namještaju može vratiti život, a kao takav može itekako osvježiti prostor. Najvažnije od svega je to što takav namještaj ima priču, povijest i duh!
Radi očuvanja baštine provodimo razne kreativne i praktične radionice kao što je izrada autohtonih slastica koje treba bolje prezentirati i ponuditi gostima, a neke vrste slastica mogu biti i suvenir. Radionica na kojoj se upoznaje mediteransko bilje, kako ga koristi u izradi sapuna, šampona, svijeća, likera, slastica i slično.
„Kontrola i suzbijanje populacije galeba klaukavca“ je projekt koji je počeo s problemom prekomjerne populacije galeba klaukavca u Puntarskoj Dragi radi blizine odlagališta otpada Treskavac gdje se taj sada urbani galeb hrani. Razvila se suradnja s Veterinarskom bolnicom Poreč koja ima izuzetno dobre rezultate po cijeloj Istri, a pokrenuli smo suradnju i sa Zadarskom županijom, Primorsko-goranskom županijom, a bili smo u posjetu i u Imotskom gdje galebovi rade velike probleme na Modrom jezeru.
Potrebno je naglasiti da su na Krku Ponikve napravile izuzetan i jedinstven korak u RH sa zatvorenim prekrcajem komunalnog otpada i zatvorenom kompostanom tako da je smanjena mogućnost hranjenja galeba te sada preostaje njegovo postepeno iseljavanje.
2. Nedavno je održana e-biciklijada Punat-Baška-Punat. Vaša udruga je ujedno i idejni začetnik e-biciklijada u Hrvatskoj uopće. Kako je došlo do te inicijative, kako ljudi reagiraju i gdje se inicijativa do sada sve proširila?
Kroz projekt uvođenja el. bicikala obišli smo otoke Cres, Krk, Lošinj i Pag gdje su ljudi bili vrlo zainteresirani, a na otoku Krku pokrenuo se Bike sharing i radi promocije sustava ove godine održali smo E-biciklijadu upravo sa tim biciklima. Vozili smo se od Punta do Baške i nazad i pokazale su se odlične i na toj zahtjevnoj ruti s velikim uzbrdicama .
Proteklih godina održane su još 3 E-biciklijade: Punat-Cres-Punat, Baška-Krk-Baška i Punat-Stara Baška-Punat.
3. Ujedno radite na očuvanju baštine i povezivanju otočnih OPG-a na putu do šireg tržišta. Čini mi se da su te dvije stavke izuzetno bitne za budućnost otoka?
Što se tiče očuvanja baštine učinili smo dosta dok se za povezivanje OPG-a još traži najbolji model. Te dvije stvari su izuzetno bitne za budućnost otoka i mi ćemo i dalje nastojati djelovati u tom smjeru.
4. Na Krku je primijećen prekomjeran broj galeba klaukavca. Zašto je to problem, kakve posljedice ima po ekosistem i što se čini da se riješi?
Kako smo već naveli problem je najizraženiji u Puntarskoj Dragi gdje galebovi odmaraju nakon hranjenja na Treskavcu i tu ostavljaju većinu svoga izmeta te bi se u tom smislu trebalo provesti ispitivanje kakvoće mora (s akcentom na galeba). Njegova prekomjerna populacija zadaje sve više glavobolje Marini Punat te hotelima u Puntu i Krku. Sve češći su primjeri napada na stanovništvo ako na ulici nešto jede, a nerijetko se dešavaju napadi na žive golubove koje onda pojedu. Ima ih sve više diljem cijelog otoka Krka, a zadnji put na e-biciklijadi vidjeli smo ih u velikom broju na travnjaku ispred Hotela Corinthia u Baški.
5. Velik dio vašeg rada odnosi se na zamjenu azbestnih krovova i fasada te energetsku učinkovitost. Gdje je Krk po tom pitanju u odnosu na svoje okruženje i koje napore ulažete da trendovi krenu u pravom smjeru?
Projekt zamjene azbestnih krovova krenuo je s otoka Krka tj prva prezentacija održana je u velikoj vijećnici Grada Krka 24.05.2012. godine koja je na naše veliko iznenađenje bila dupkom puna. Početkom jeseni pa do kraja iste godine kada su bili dozvoljeni građevinski radovi zamijenjeno je više od 200 krovova prema podacima sakupljača. Održali smo prezentacije u svim JLS-ima otoka 2 i više puta i to je rezultiralo time da je otok Krk po tom pitanju daleko naprijed u svojoj regiji. Sada nastojimo održati taj trend angažirajući JLS-e kako taj kancerogeni otpad ne bi završio u prirodi tj u moru. Što se pak tiče energetske učinkovitosti naš angažman je najveći na krovovima što je razumljivo dok se ostali dio razvio u Energetskoj zadruzi otoka Krka i u udruzi Eko Kvarner najviše zahvaljujući Vjeranu Piršiću čija nastojanja izuzetno podržavamo.
6. Budući da je Udruga Moj otok ekološka udruga, možete li nam reći svoj stav vezano za i dalje goruće ekološko otočno pitanje – izgradnju LNG-ja u Omišlju?
Eto sami ste odgovorili, mi smo ekološka udruga i a priori smo protiv svih fosilnih goriva pa tako i protiv nametnutog nam LNG-ja.
7. Izuzetno ste aktivni na različitim poljima. Tko su pokretačke snage udruge i otkud crpite toliku snagu za djelovanje?
Različita polja bi sveli na jedan zajednički nazivnik „život“. Problemi s kojima smo se uhvatili u koštac su bili naši životni; na primjer, na kući koju smo kupili našli smo azbestni krov, a bilo ga je puno i na susjednim kućama pa smo krenuli u uklanjanje, na šetnicama se voze skuteri koji su bučni i smrde pa smo krenuli s akcijom da se što više voze električne bicikle i skuteri, prolazeći kraj kontejnera za otpad često se mogu vidjeti odbačeni stari predmeti kojima bi se uz malo boje i truda mogla dati ponovna uporabna vrijednost, u restoranima nam se uvijek nude palačinke i sladoled za desert, a naših slastica primjerice raviola i presnaca nigdje nema pa smo počeli i s projektom „Krčka slatka tajna“ i da ne nabrajamo kada god naiđemo na neki problem nastojimo da to na neki način ispravimo. Što se tiče snage, ako ima motivacije onda ništa nije teško.
8. Za kraj, što novo spremate u bliskoj budućnosti?
Više ćemo se angažirati na energetskoj učinkovitost obiteljskih kuća na otocima jer su na neki način zapostavljene.
