FOTO Crtice iz povijesti: košljunski hospiciji ili gostinjci na otoku Krku

Piše: Petar Kopanica

Za otočić Košljun možemo reći da je biser u Puntarskoj dragi. U ove zimske dane otočić Košljun je oaza mira, duhovnosti i molitve. Nedjeljna misa je u 9,30, a brodica franjevaca s Košljuna polazi iz Punta u 9,00 sati.

Današnja crtica iz povijesti Košljuna:

KOŠLJUNSKI HOSPICIJI PO OTOKU KRKU

Hospiciji ili gostinjci bili su jednostavni mali stanovi u raznim mjestima na otoku Krku. Služili su da bi se u njima neko vrijeme zadržala skupljena milostinja i da bi u njima mogao prenoćiti redovnik kada ide van samostana radi prošnje ili nekoga drugog posla. Takve je stanove Košljun imao u gradu Krku, u Vrbniku, Dobrinju, Baški-Dragi i kod svete Fuske. Onaj u Krku služio je ponajviše da ondje leži bolesnik koji je morao biti na liječničkoj brizi i pregledima. Stanovao je s njim još jedan brat koji ga je dvorio. Taj hospicij na Kamplinu spominje se već 1497. i najduže se održao; sve do 1913.

U Baški Dragi imao je Košljun uz gostinjac i svoj udio u vodenici. To je onaj mlin koji je do pred nekoliko godina radio (1966.), i prvi je kada se dolazi iz Krka u Dragu. Do tih je hospicija Košljun dolazio ili kupnjom ili još češće kada bi netko ostavio kuću uz obavezu stalnih Misa (legata). Ti su hospiciji bili silom prilika potrebni jer su seljačke kuće bile pretijesne… Kada su seljaci stali graditi prostranije kuće s unutarnjom razdiobom, postali su hospiciji nepotrebni, jer se u selu uvijek našla poneka obitelj koja je rado primila košljunskog redovnika na konak.

Izvor: “Košljun kod Punta na otoku Krku”, otac Teovil Velnić (1966.)

Danas sam poslije mise prošetao otočićem.
Palme i Bašćanska ploča
Ruta na ulazu u vrt
Košljunsko groblje
Košljunska jagorika (lovor)
Sveti Franjo Asiški i vuk (brat)

Odlučio sam da ću posjetiti u gradu Krku kuću u kojoj se je nalazio hospicij. Istina, danas je to privatna kuća, ali reljef iznad vratiju potvrđuje da se je tu nalazil hospicij.
Grad Krk, grad povijesti i kulture. Poveznica Košljuna i knezova Krčkih Frankopana.
Frankopanska kula na Kamplinu.
Grad Krk opasan je zidinama, koje su treće po dužini u Hrvatskoj, odmah iz Stona i Dubrovnika.
Kaštel na Kamplinu i austrijska kula. “Kada topovi utihnu”, zazidani otvori za topove.

Povratak u Punat.
Sveti Dunat, i molitva.
Svijeća ponovno gori.

U mislima sam s prijateljem Brankom, uz želju da se što prije vrati u Bašku.

Za sam kraj. Za manje od mjesec dana, 11.01. 2024. nedjelja, služit će se misa za plemenitu Mariju Katarinu Frankopan koja je preminula u Veneciji 1520., a pokopana je na Košljunu 10.01. 1529.