RAZGOVOR Branka Polonijo: Udruga Sinjali kreće u veliki projekt revitalizacije mrgara, slijedi i niz besplatnih vođenih šetnji Baškom

Martina Frka Milotić 3 years ago Moja Bodulija

Već ovoga vikenda kreće niz besplatnih vođenih tura koje će sljedećih tjedana svim znatilježnicima utažiti žeđ za znanjem o Baški

Bašćanska udruga Sinjali posljednjih je godina postigla izniman napredak u očuvanju suhozidne arhitekture na području Baške i time bez sumnje zadužila ovaj dio otoka Krka. No, očuvanje suhozida i mrgara je posao koji nikada ne prestaje, baš kao i napori članova udruge da očuvaju naslijeđeno i poduče neke nove generacije, ljubitelje povijesti, znatiželjnike i turiste, o životu, tradiciji i specifičnostima bašćanskog područja.

Kao rezultat tih nastojanja u Baški je nedavno otvorena izložba s temom mrgara koju prati i jedinstven video, planova za daljnje akcije još je mnogo, a jedna od prvih je niz besplatnih vođenih tura koje će sljedećih tjedana svim znatilježnicima utažiti žeđ za znanjem o Baški. Prva je na rasporedu već ovoga vikenda, u subotu 12. lipnja od 9 sati.

O svemu tome razgovarali smo s predsjednicom udruge Sinjali, Brankom Polonijo.

U Baški je nedavno otvorena izložba kojoj je u fokusu moderna umjetnost – “Kapi”, ali i stoljetna, tradicionalna umjetnost – mrgari. Upravo u očuvanju mrgara ste posebno angažirani. U kakvom su stanju danas mrgari, prijeti li im opasnost da nestanu?

Izložba „Kap po kap, kamen po kamen“ postavljena je krajem svibnja u bašćanskoj galeriji Zvonimir povodom predstavljanja umjetničke instalacije “Kapi” iz programa EPK Rijeka 2020, Lungomare Art, autora Smiljana Radića i Marcele Correa. Na inicijativu Ivane Topić, direktorice TZO Baška priredili smo izložbu našeg člana i velikog zaljubljenika u bašćanski krajolik , fotografa Sanjina Ilića.

Društvo Sinjali još od 2006. godine provodi aktivnosti za zaštitu i očuvanje lokalne suhozidne arhitekture koja se čak i posve neinformiranom šetaču stazama iznad Baške nameće svojom jedinstvenom ljepotom. Mrgari su rijetki na svijetu, jedinstveni i krhki, stalno izloženi buri, soli i suncu. Njihova bezvremenska ljepota zaslužuje jednako naše divljenje koliko i brigu za njihovo očuvanje i zaštitu . Mrgari su znak jednog vremena i spomenik ljudskom trudu, podsjetnik na suživot s prirodom ma kako surova ona bila.

Izložba je tematski objedinila pučke suhozidne forme i prirodni fenomen kraških lokava na kamenim visoravnima iznad Bašćanske doline. Surovi krajolik kojim se pružaju i vijugaju kamene bordure svih oblika – od pravocrtnih linija do impresivnih kamenih cvjetova – mrgara, trajna je inspiracija umjetnicima.

Suhozidna baština otoka Krka neprocjenjive je vrijednosti, ne samo kao svjedočanstvo o načinu života u prošlosti već je i samo znanje zidanja gromača, bunara, komardi, mošuna i mrgara danas toliko rijetko da je samim time izuzetno važno. Starih majstora je sve manje, a zbog dostupnih suvremenih materijala , mladi nemaju potrebe niti želje za mukotrpno svladavanje vještine slaganja kamen na kamen.

Što se sve poduzima da ih se očuva i zaštiti? Znam da je planova mnogo, možete li nam otkriti barem dio?

Mrgari su svakako najljepši i u svijetu najrjeđi primjer suhozidne gradnje. Veliki kameni cvjetovi služe za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika pa je zbog sve manje pastira pomalo nestala i potreba za njihovim korištenjem. Građeni od “unjulice” – jednostruke gromače, krhki su poput čipke na koju podsjećaju. Pod udarima bure, prži ih sunce, zasipa sol, zarasta makija pa zbog neodržavanja sve brže propadaju.
Članovi Sinjala 2007. godine u suradnji s jurandvorskim pastirima obnovili su mrgare na Lipici no danas već gotovo isto izgledaju kao prije obnove. Shvatili smo da izložbe, prezentacije u školama i povremeno obnavljanje pojedinog mrgara ( od njih ukupno petnaest ) nisu dovoljni. Daleko od naših očiju, u žurbi svakodnevnice mrgari neumitno u tišini propadaju, a mi ne činimo dovoljno da barem neke od njih sačuvamo. Istovremeno, sve je veći interes turista, brojnih outdoor takmičara ili amatera za te neobične kamene cvjetove. Zato smo u Društvu Sinjali odlučili pokrenuti još širu i intenzivniju aktivnost na podizanju svijesti o potrebi obnove i trajnog održavanja nekoliko mrgara i kontinuiranog održavanja staza koje vode do njih.

Krećemo u višegodišnji projekt revitalizacije mrgara – kao što smo prije petnaestak godina slova glagoljice izvukli iz tame muzeja i crkava na danje svjetlo i približili ih ljudima, tako ćemo sada dovesti mlade ljude gore na visoravni, k mrgarima, da ih očiste od trnja, poprave i označe. Organizirat ćemo radionice suhozida, a nadamo se i suradnji s udrugom Dragodid koja u tome ima još više iskustva nego mi. Vjerujem da ćemo uz podršku Općine Baška i TZO Baška uspjeti doći i do europskih sredstava. Naime, mrgari postoje, koliko nam je poznato, još samo na Islandu, u južnom Wallesu ( UK ) i na nekim alpskim vrhuncima u Švicarskoj. Bila bi to dobra prilika za povezivanje i suradnju sa drugim europskim zemljama koje vrlo cijene vlastitu suhozidnu baštinu. Prve aktivnosti planiramo najesen i nadamo da nas pandemija u tome neće omesti. U planu je i izrada web stranica, te druge promotivne aktivnosti u cilju podizanja svijesti o ljepoti i vrijednosti mrgara.

Izložbu prati i jedinstven video s istom temom. 

Sanjin Ilić, autor naše izložbe, snimio je dronom i video materijal koji je uz glazbu Marina Čubranića i montažu Martina Šesnića postao prava mala audiovizuelna “himna” suhozidima. Video je nastajao kroz duže vrijeme jer nositi dronove pješice na par stotina metara nadmorske visine, nije lako. Vjerujem da će svi koji ga pogledaju osjetiti tu posebnu, uzvišenu atmosferu kraškog krajolika i doživjeti barem dio ljepote koja ga okružuje. Posebno me veseli činjenica da su sva tri autora Jurandvorci – nismo morali ići preko mosta, u skupe produkcijske kuće. Domaći ljudi najbolje osjećaju kraj u kojem žive,

Osim očuvanja vrijedne pučke arhitekture, uskoro kreću i izuzetno zanimljive vođene šetnje kroz Bašku. Kako su pokrenute, tko ih vodi i koja je ideja iza ove hvalevrijedne inicijative?

Šetnje kroz bašćansku dolinu osmišljene su da budu ne samo poučne već interaktivne i zabavne za sve uzraste i sve nacije. Osim povijesnih činjenica posjetitelji će imati priliku sakupljati glagoljska slova u posebno osmišljen vodič po Bašćanskoj stazi glagoljice, čuti brojne legende i male zanimljivosti iz svakodnevnog života nekadašnjih i sadašnjih stanovnika. Upoznat će i lokalne recepte ali i načine ribolova , priču o mrgarima, ovčarstvu, lokalnom bilju i Veloj Riki. U sklopu razgleda posjećujemo i Galeriju Zvonimir te imamo priliku vidjeti izložbu i video o suhozidima i mrgarima. Vodič će biti član Društva Sinjali , a u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Baška dodijelit ćemo i diplome na glagoljici svakom posjetitelju, a cijelo vođenje potpuno je besplatno.

Što će se sve obići tijekom takvih šetnji?

Kako bi našim posjetiteljima pružili mogućnost da na zanimljiv, dinamičan i interaktivan način urone u magiju našeg malog mjesta s velikom tradicijom, organizirali smo tri gratis vođene šetnje u lipnju:

POVRATAK U PROŠLOST – BAŠĆANSKA STAZA GLAGOLJICE
POVIJESNA ŠETNJA – PUTEM GLAGOLJICE DO VIDIKA S KAŠTELA
SLOVO PO SLOVO – OD BAŠĆANSKE PLOČE DO BAŠĆANSKE PLAŽE

U samo dva sata vodič će provesti posjetitelje kroz glavne dijelove i lokalitete bašćanske povijesti, dati im priliku da upoznaju nove ljude, otkriju našu kulturu i tradiciju, saznaju o važnim znamenitostima i svim onim detaljima koji im tradicionalni odmor ne bi omogućio. Priča o Baški i glagoljici uvijek je atraktivna i važna, a ove besplatne vođene šetnje Baškom osmišljene su kako bi što više naših posjetitelja imalo priliku proći barem dijelom Bašćanske staze glagoljice i saznati o bogatoj povijesti i kulturi koja se krije između zidova naših kamenih uličica i jedinstvenoj prirodi koja ih okružuje.

Kada, gdje i kako se uključiti?

POVRATAK U PROŠLOST – BAŠĆANSKA STAZA GLAGOLJICE starta u subotu 12. lipnja u 9 sati, ispred glagoljskog slova V na Veloj plaži, odnosno ispred turističke agencije Polo Line. Svi sudionici dobit će Vodič Bašćanskom stazom glagoljice, a tura zatim prolazi slikovitom starom jezgrom Baške. Putem će posjetitelji čuti i priču o bašćanskom akvatoriju i najburovitijem otoku Jadrana – Prviću, a slova glagoljice vodit će nas do bašćanske Stare rive i glagoljske Omege. Slijedi povratak uz more prema galeriji Zvonimir i izložbi “Kap po kap, kamen po kamen – život”.

POVIJESNA ŠETNJA – PUTEM GLAGOLJICE DO VIDIKA S KAŠTELA na redu je u subotu, 19. lipnja, a SLOVO PO SLOVO – OD BAŠĆANSKE PLOČE DO BAŠĆANSKE PLAŽE starta u petak, 25. lipnja.

Prijave i sve dodatne informacije mogu se dobiti u Turističkom uredu TZ općine Baška, Zvonimirova 114 (radno vrijeme pon – pet 7.30 – 21 sat, sub 9 – 19 sati), na e-mail info@visitbaska.hr ili telefon +385 (0)51 856 817 Maksimalna veličina svake grupe je 25 osoba, stoga rezervirajte svoje mjesto na vrijeme!