Bašćanski mrgari stigli su u Split – a već se spremaju i nove radionice u Baški
Nakon Splita, izložba seli u Rijeku, i to uoči Crne ovce u sklopu koje će se obnavljati mrgari “Na Starošćini”. Slijedi i svečano otvaranje mrgara “Na Ljubimeru”
Bašćanski mrgari stigli su u Split. U Etnografskom muzeju u Splitu je otvorena izložba fotografija Sanjina Ilića „Mrgari – kameni cvjetovi Baške“, koju taj muzej organizira u suradnji s Društvom Sinjali, Turističkom zajednicom općine Baška i Arheološkim muzejom Zagreb. Splitska izložba uslijedila je nakon Baške, Zagreba i Budimpešte te je posjetitelji mogu razgledati do 14. svibnja.
Mrgari su iznimno rijetke suhozidne konstrukcije, jedinstvene i krhke, stalno izložene buri, suncu i soli, a njihova bezvremenska ljepota zaslužuje divljenje, ali i brigu za očuvanje i zaštitu.
Mrgari su i najljepši primjer prastare suhozidne tehnike slaganja kamena na kamen bez ikakvog vezivnog materijala. Te višeprostorne ovčare s tlocrtom u obliku velikih kamenih cvjetova suvereno dominiraju kraškim krajolikom na visoravnima iznad bašćanske doline. Građeni su za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika na zajedničkim pasištima (komunadama). No, vrijeme prolazi, pastira je sve manje, mrgari se više ne upotrebljavaju, ni ne održavaju.
– Društvo Sinjali ovom serijom izložbi želi postići glavni cilj, a to je zaštita i revitalizacija suhozidne baštine bašćanskog područja. Održano je već nekoliko suhozidnih radionica te se obnavljaju već treći mrgari, uz sudjelovanje brojnih volontera. Možda se u kamene cvjetove ovce više neće vratiti, ali se mogu sačuvati od zaborava i turistički valorizirati trud, muku i domišljatost njihovih graditelja – istaknula je Branka Polonijo, predsjednica udruge Sinjali i dodala kako zaustavljeno vrijeme na fotografijama Sanjina Ilića nije samo estetsko-poetska priča o jedinstvenom krškom krajoliku, već i ispit savjesti i poziv na djelovanje.
Autor izložbe i sam je naglasio kako ga, poput magneta, već godinama privlači ljepota kraja, u kojem su ljudskom rukom položeni mrgari, a želja mu je da nove generacije ne zaborave na ljude prije njih i njihov trud, koji su ulagali, kako bi preživjeli.
– Izložbu u Splitu smo nadopunili novim fotografijama, a uključene su i fotografije s radionica obnove mrgara na Ljubimeru i Lipici – dodaje autor izložbe Sanjin Ilić.
Ova izložba najbolje ukazuje na to kako se vrijedna kulturna baština može spojiti s turističkom ponudom.
– Mrgare, kao svjetski raritet, svake godine posjećuje sve veći broj ljudi. Nema sumnje da će i splitska izložba pobuditi još veći interes za njihovu zaštitu i valorizaciju. Etnografski muzej u Splitu je i sam smješten na iznimnoj povijesnoj lokaciji i svojim zbirkama predočava nekadašnji život Splićana, otočana i težaka Zagore, čime već plijeni pažnju turista jer oni žele učiti i o povijesti mjesta u kojem borave. U okviru muzejske zgrade nalazi se jedna od najstarijih crkvica, Crkva Sv. Andrije de Fenestris iz sedmog stoljeća, a upravo tu će biti izložena i naša Bašćanska ploča. Veseli nas ova suradnja sa Splitom jer povezuje naša dva povijesna lokaliteta i približava nas jedne drugima u čuvanju itekako vrijedne baštine – kazala je Ivana Topić, direktorica turističke zajednice općine Baška.
Izložba u Splitu je, osim novim fotografijama, dopunjena i novim videom, uz postojeći video o mrgarima. U novom videu će se premijerno u Splitu prikazati kompilacija videozapisa s lanjskih radionica i arhivskih video snimki spravljanja ovaca. Članovi Društva Sinjali će, uz foto i video zapise, prostor muzeja ispuniti i etnografskom zbirkom predmeta iz bašćanske doline.
Izložba u Etnografskom muzeju Splita nastavak je prošlogodišnjih, odnosno početak svih ovogodišnjih aktivnosti vezanih za očuvanje ovih iznimno rijetkih suhozidnih konstrukcija, a ostaje otvorena do 14. svibnja.
Nakon Splita, izložba seli u Rijeku, gdje se na Dan muzeja, 18. svibnja, otvara u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja. Otvorenje u Rijeci prethodit će vikendu najpopularnije bašćanske manifestacije Crna ovca (19.05. – 21.05.), u sklopu kojeg će se obnavljati mrgari “Na Starošćini”, smješteni na atraktivnoj lokaciji – uz planinarsku stazu prema Veloj luci, a kao dio programa uslijedit će i svečano otvorenje obnovljenih mrgara “Na Ljubimeru”.
“Posebno raduje to što smo se u proteklom periodu dobro povezali s udrugom Dragodid, koja se bavi upravo očuvanjem suhozidne arhitekture po cijeloj Hrvatskoj. Oni uče nas, a mi prenosimo znanje na neke nove volontere. Nakon njihove pomoći s obnovom na Ljubimeru, nastavljamo dalje s obnovom na Starošćini, a osobito nam je drago što nam se polaznici jako rado odazivaju na radionice obnove mrgara i to u sve većem broju. Dolaze čak i stranci, kao i ljudi iz cijele Hrvatske, svatko sa svojim motivom – kao primjerice jedna mala tvrtka iz Karlovca koja se bavi hortikulturom, a čiji djelatnici su željeni naučiti pravilnu gradnju suhozida, budući da dosta rade u priobalju”, ističe Branka Polonijo.
“Mrgari na Starošćini su najveći i najljepši u ovome kraju, a u svibnju nam slijedi upravo radionica obnove ovog vrijednog mrgara. U sklopu programa Crne ovce s planinarima ćemo svečano otvoriti i mrgare na Ljubimeru, koji će do tada dobiti i službenu oznaku s osnovnim informacijama o samom mrgaru. Prijave za radionice bit će objavljene na FB stranicama Crne ovce i Sinjala, kao i u svim lokalnim medijima”, pojašnjava predsjednica Sinjala.
Kako ističe, jako im mnogo znači što je uz ovu malu bašćansku udrugu stala i struka – osim muzeja koji rado ugošćuju ovu vrijednu udrugu, veliki vjetar u leđa Sinjalima je i TZ Općine Baška te Općina Baška, a veseli znati i da je troje mladih ljudi svoju doktorsku titulu zaradilo upravo na – suhozidima. Takva sinergija svojevrsna je garancija da mrgari i suhozidi našega kraja neće pasti u zaborav ni u vremenu koje slijedi.
“Imamo nevjerojatno bogatstvo, samo se nikada ne smije odustati. Čak i kada izgleda da nema pomaka naprijed, dogodi se iskrica i ponovo rasplamsa plamen, stvari se odjednom zakotrljaju i dobijete jednu ovako vrijednu priču. Kako izgledaju naše radionice, lijepo se vidi i u dokumentarnim video zapisima koji najbolje opisuju atmosferu i trud naših volontera”, zaključuje Branka Polonijo.
