Objavljeni turistički rezultati za otok Krk: dolazaka je više, tržište se mijenja
Turistička zajednica otoka Krka objavila je turističke podatke za kolovoz i prvih osam mjeseci 2026. godine.
Prema podacima sustava e-Visitor, u kolovozu je vidljiv rast broja dolazaka (+2,71%) , dok su noćenja ostala gotovo na razini prošle godine (+0,01%). U kolovozu je tako ostvareno više od 1,5 milijuna noćenja, a od početka godine više od 795 tisuća turističkih dolazaka (+2,28%). Najveći udio u ukupnom prometu i dalje ima njemačko tržište, dok su posebno snažan rast ostvarili Mađarska, Češka i Poljska.
Otok Krk u prvih osam mjeseci 2026. godine bilježi nastavak stabilnog turističkog prometa. U periodu od 1. siječnja do 31. kolovoza ostvareno je 795.812 turističkih dolazaka, što je 2,28 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je ostvareno 4.230.633 noćenja, odnosno 0,74 posto više nego lani.
Riječ je o komercijalnom turističkom prometu, dok je zasebno u nekomercijalnom smještaju evidentirano još 1.161.805 noćenja, pa ukupna slika turističkog i boravišnog prometa otoka uključuje vrlo značajan udio vlasnika kuća i stanova za odmor te njihovih gostiju.
Kolovoz donio više dolazaka, ali gotovo jednako noćenja
Vrhunac sezone prošao je u znaku vrlo sličnog obrasca. Tijekom kolovoza na Krk je stiglo 254.782 turista, što je 2,71 posto više nego u kolovozu 2025. godine. Od toga je bilo 20.822 domaćih gostiju, čiji je broj porastao 2,48 posto, te 233.960 stranih turista, odnosno 2,74 posto više nego lani.
Noćenja su, međutim, ostala praktički nepromijenjena. U kolovozu je ostvareno 1.504.460 noćenja, tek 0,01 posto više nego godinu ranije. Strani gosti ostvarili su 1.403.293 noćenja, što je 0,05 posto manje, dok su domaći ostvarili 101.167 noćenja, odnosno 0,84 posto više.
Drugim riječima, broj gostiju raste nešto brže od broja ostvarenih noćenja, što upućuje na nešto kraći prosječni boravak. Za prvih osam mjeseci prosjek boravka turista na otoku iznosio je 5,3 dana.
Krk predvodi, ističe se Malinska
Među krčkim destinacijama u kolovozu je najviše noćenja ostvario grad Krk – 391.421, odnosno 26,02 posto ukupnog otočnog prometa. Slijede Baška s 293.724 noćenja, Omišalj s 239.174, Malinska s 231.071, Punat sa 162.171, Dobrinj sa 150.175 te Vrbnik s 36.724 noćenja.
U odnosu na prošlogodišnji kolovoz posebno se ističe Malinska, gdje su dolasci porasli 6,63 posto, dok je Omišalj ostvario 3,28 posto više dolazaka i 1,16 posto više noćenja. Vrbnik također bilježi rast noćenja od 2,60 posto. S druge strane, Punat je u kolovozu imao 1,67 posto manje dolazaka i 1,51 posto manje noćenja, dok su noćenja pala i u Krku, Baški i Dobrinju.
Kumulativno, od početka godine Krk i dalje ostvaruje najveći broj noćenja – 1.139.600, odnosno 26,94 posto ukupnog prometa. Slijede Baška s 825.593 noćenja, Omišalj sa 716.959, Malinska s 596.529, Punat s 468.635, Dobrinj s 388.006 te Vrbnik s 95.311 noćenja. Omišalj pritom bilježi najsnažniji rast: u prvih osam mjeseci broj dolazaka povećan je 12,11 posto, a broj noćenja 11,53 posto.
Domaći gosti u porastu, stranci i dalje dominantni
Od ukupno 795.812 turističkih dolazaka u prvih osam mjeseci, 720.906 ostvarili su strani gosti, što je 2,06 posto više nego lani. Domaćih turista bilo je 74.906, odnosno 4,52 posto više nego u istom razdoblju 2025. godine.
U noćenjima su strani gosti ostvarili 3.947.456 noćenja, uz rast od 0,60 posto, dok su domaći ostvarili 283.177 noćenja, što predstavlja rast od 2,70 posto.
Njemačka je i dalje daleko najvažnije emitivno tržište za otok Krk. Nijemci su u prvih osam mjeseci ostvarili 161.597 dolazaka i 1.120.610 noćenja, čime su činili 26,49 posto ukupnih komercijalnih noćenja. Ipak, u odnosu na prošlu godinu njihov je broj noćenja smanjen 3,28 posto.
Na drugom mjestu je Slovenija s 532.387 noćenja, uz rast od 2,85 posto, a slijedi Austrija s 474.961 noćenjem. Među tržištima koja bilježe najizraženiji rast posebno se izdvajaju Mađarska (+15,22 posto), Češka (+10,63 posto) i Poljska (+5,29 posto). Rast noćenja zabilježila su i tržišta Italije (+2,46 posto) i Slovenije (+2,85 posto).
S druge strane, uz Njemačku, pad noćenja bilježe Austrija (-4,18 posto), Slovačka (-3,62 posto) i Nizozemska, čija su noćenja smanjena čak 17,11 posto.
Privatni smještaj i kampovi nose najveći dio prometa
Kada je riječ o vrstama smještaja, u prvih osam mjeseci najveći broj dolazaka i noćenja ostvaren je u objektima u domaćinstvu – 386.663 dolazaka i 2.243.830 noćenja. Taj segment čini 53,04 posto ukupnih komercijalnih noćenja. U odnosu na 2025. godinu dolasci su povećani 2,52 posto, a noćenja 0,72 posto.
Slijede kampovi s 233.101 dolaskom i 1.260.149 noćenja, odnosno 29,79 posto ukupnog prometa. Kampovi su ostvarili 2,41 posto više dolazaka i jedan posto više noćenja nego lani.
Hoteli su ostvarili 168.689 dolazaka i 684.686 noćenja, uz rast dolazaka od 1,59 posto i noćenja od 0,69 posto.
Kod privatnog smještaja najveći broj noćenja ostvarili su objekti na području Krka – 546.761, zatim Malinska s 502.158 i Baška s 433.772 noćenja.
U kampovima se posebno izdvaja Omišalj, koji je ostvario 295.116 noćenja, čak 27,53 posto više nego lani. Turistička zajednica pritom posebno napominje da je Aminess Atea Camping Resort u Njivicama bio zatvoren zbog renoviranja tijekom predsezone 2025., što je utjecalo na usporedbu rezultata i ovogodišnji snažan rast.
U hotelskom segmentu najveći broj noćenja ostvario je Omišalj – 232.280, što predstavlja 33,92 posto hotelskih noćenja na otoku. Slijede Baška sa 147.660 i Krk sa 130.830 noćenja.
Omišalj je u hotelima ostvario rast noćenja od 3,49 posto, Baška 3,34 posto, a Krk 0,80 posto. Istodobno je Malinska zabilježila pad hotelskih noćenja od 7,67 posto, a Punat od 3,46 posto.
Više od milijun noćenja u nekomercijalnom smještaju
Važan dio turističke slike Krka čini i nekomercijalni smještaj. U objektima koji nisu uključeni u komercijalni turistički promet tijekom prvih osam mjeseci evidentirano je 39.469 dolazaka, 2,07 posto više nego lani, te 1.161.805 noćenja, 0,25 posto manje nego 2025. godine.
Najviše noćenja u ovom segmentu ostvareno je u stanovima za odmor, 559.181, dok su kuće za odmor ostvarile 517.235 noćenja. Najveći dio nekomercijalnih noćenja odnosi se na Malinsku, koja je ostvarila 397.798 noćenja, odnosno 34,24 posto ukupnog prometa u ovom segmentu. Slijede Dobrinj s 309.842 i Omišalj sa 159.901 noćenjem.
Prema podacima Turističke zajednice, među gostima u nekomercijalnom smještaju prevladavaju vikendaši i vlasnici iz Slovenije, koji čine 50,79 posto, zatim domaći gosti s 31,60 posto te Nijemci s 5,27 posto.
