Otočne teme na Županijskoj skupštini: manjak hitnih službi, marikultura kod Valbiske i invazivne vrste u podmorju
Na sjednici Županijske skupštine održanoj u četvrtak, krčki županijski vijećnici pokrenuli su i niz tema vezanih za otok Krk.
Raspravu o Izvješću o stanju sustava civilne zaštite na području Primorsko-goranske županije u 2025. godini otvorio je Nedo Pinezić (Unija Kvarnera), upozorivši da postojeći kapaciteti policije i hitne pomoći nisu dostatni za broj ljudi koji na otoku Krku tijekom sezone doseže i do 150.000. Zbog toga je pozvao na snažnije zajedničko djelovanje. Istaknuo je potrebu za intenzivnijom zajedničkom suradnjom kako bi se osigurala veća ispomoć iz unutrašnjosti, sugerirajući povlačenje dodatnih policijskih službenika iz Zagreba tijekom turističke sezone.
Načelnik policije Hari Brnad potvrdio je da trenutno dobivaju pomoć od tridesetak policajaca s kontinenta, no kao dugoročno rješenje vidi veći upis domaće djece u policijsku školu kako bi se popunio kronični manjak kadra u lokalnim policijskim postajama.
Dario Vasilić (PGS) aktualizirao je pitanje planirane lokacije za marikulturu na području Valbiske, istaknuvši da lokalno stanovništvo tu lokaciju ne prihvaća te da je prikupljeno više od tisuću potpisa za njezino brisanje iz Prostornog plana. Pročelnik Sanjin Vranković potvrdio je da su zaprimljene inicijative stručne javnosti i lokalne samouprave te da je Zavod za prostorno uređenje dobio zadatak izraditi studiju o opravdanosti marikulture na području Primorsko-goranske županije. Kada studija bude dovršena, poslužit će kao stručna podloga za izmjene Prostornog plana.
Tonči Hrabrić (HSP) upozorio je na širenje invazivnih vrsta u podmorju, osobito ribe lava, te predložio mogućnost subvencioniranja podvodnih ribolovaca koji ih uklanjaju. Na to pitanje najavljen je pisani odgovor.
U fokusu vijećnika našla se i Dobrinjština. Naime, vijećnika Čarapića (SDP) zanimalo je ima li novosti vezanih uz poljoprivredu na području županije. Župan je rekao kako su trenutačni pokazatelji na niskim razinama, ali upravo zato postoji prostor za snažniji iskorak. Najavio je uspostavljanje suradnje s veleučilištem i pripremu stipendija za mlade poljoprivrednike, kojih bi do kraja godine moglo biti između 20 i 25. Istaknuo je i kako na području županije postoji više od 8.500 hektara zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a kao primjer konkretnih pomaka naveo je područje Dobrinja, gdje se planira analiza tla i stavljanje dijela zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Dodao je kako se rade i dorade poticajnih mjera te da bi za idući proračun podrška poljoprivredi trebala biti jasnije definirana.
