Otvorenjem izložbe „Rasuta glagoljaška baština” u DUBoaku obilježen Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva
Radi se o izložbi koja prati i predstavlja najljepše i najznačajnije glagoljaške knjige i rukopise, kao što su Misal kneza Novaka, Reimski evanđelistar, Brevijar Vida Omišljanina…
U subotu 21. veljače, dan uoči Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva koji se u Hrvatskoj obilježava od 2019. godine, u DUBoaku je otvorena izložba „Rasuta glagoljaška baština” organizirana u suradnji s profesorima Mirnom Lipovac i Darkom Žubrinićem iz Društva prijatelja glagoljice u Zagrebu.
Radi se o izložbi koja prati i predstavlja najljepše i najznačajnije glagoljaške knjige i rukopise, kao što su Misal kneza Novaka, Reimski evanđelistar, Brevijar Vida Omišljanina i drugi, koji se nalaze i čuvaju izvan domovine u knjižnicama, muzejima i privatnim zbirkama diljem svijeta. Fokus je pak stavljen na ona djela koja su nastala na otoku Krku, a koje su povijesne okolnosti rasule po svijetu, daleko od njihovih izvorišta. Već prvi pogled na izložbu daje do znanja da se razni vrijedni glagoljaški rukopisi i knjige nalaze u čak 27 država diljem svijeta, a činjenica da se oni tamo pažljivo čuvaju svjedoči o značaju glagoljice i glagoljičke baštine tamo gdje se ona nužno nije koristila.
Otvorenje izložbe popraćeno je i vrijednim predavanjima profesora Žubrinića i Lipovac. Gospodin Žubrinić, odnedavno umirovljeni profesor matematike sa Zagrebačkog FER-a te istinski zaljubljenik i vrijedni sakupljač materijala vezanog uz glagoljicu, održao je upravo predavanje o rasutoj glagoljaškoj baštini kojim nas je praktički proveo i kroz samu izložbu. Otkrio nam je niz zanimljivosti o tome kako su se određeni glagoljički rukopisi našli izvan granica Lijepe naše, te gdje se i u čijim rukama oni sada nalaze i čuvaju. Također, otkrio je i koju cijenu mogu postići takvi rukopisi nađu li se jednog dana na dražbi.
Da glagoljica ima i svoje vedro lice utvrdila je profesorica Lipovac, tajnica Društva prijatelja glagoljice, svojim predavanjem „Veselo lice glagoljice” kojim je okupljene provela kroz niz zanimljivosti o porijeklu i nastanku pojedinih glagoljičkih knjiga i rukopisa. Na primjer, jeste li znali da je za izradu pergamene na kojoj je tiskan Brevijar Vida Omišljanina (poznat i pod nazivom hrvatskoglagoljska Biblija) bilo potrebno ‘žrtvovati’ 117 ovaca?
Te i mnoge druge zanimljivosti o glagoljici koje, sigurni smo, još ne znate možete otkriti i pronaći u izložbi koja u DUBoaku ostaje otvorena do 17. ožujka. Time će se u DUBoaku obilježiti i Mjesec hrvatskog jezika, vrijedna inicijativa i projekt koji se od 2014 godine obilježava od 21. veljače (Međunarodni dan materinskog jezika) do 17. ožujka (dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika), a naglašava značaj i ulogu jezika kao važnog čimbenika kulturnog identiteta.
Foto: Hrvoje Kosir/DUBoak
Izvor: DUBoak
