Predstavljena knjiga “Jama Čampari na otoku Cresu”
Jama Čampari nalazi se na Tramuntani, najšumovitijem dijelu otoka Cresa i najdublja je creska jama, duboka čak 100 metara. Osim svoje osebujne prirodne vrijednosti, jama je također paleontološki i arheološki lokalitet
U organizaciji Grada Cresa, Primorsko-goranske županije i Javne ustanove “Priroda”, u prostorijama Zajednice Talijana održano predstavljanje knjige “Jama Čampari na otoku Cresu”, autora Branka Jalžića-Banča.
Jama Čampari nalazi se na Tramuntani, najšumovitijem dijelu otoka Cresa i najdublja je creska jama, duboka čak 100 metara. Osim svoje osebujne prirodne vrijednosti, jama je također paleontološki i arheološki lokalitet. Naime, jedino ovdje na otoku Cresu pronađeni su fosilni nalazi pleistocenskog smeđeg medvjeda, ali posebnu važnost ima kao stanište brojnih endemskih vrsta.
Predstavljanje knjige pobudilo je interes Cresana, ali i drugih zaljubljenika u prirodu. Sve prisutne pozdravili su ispred domaćina Grada Cresa gradonačelnik Marin Gregorović i ravnatelj Javne ustanove „Priroda“ Marko Modrić. O knjizi su govorili jedan od recenzenta prof. dr. sc. Mladen Kučinić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu te autor koji je održao zanimljivo predavanje o jami i tajnama koje ona krije.
Ovom knjigom, u izdanju Primorsko-goranske županije i Javne ustanove „Priroda“, naglašava se značaj ovog speleološkog objekta, ali i ukazuje na važnost očuvanja vrijednog krškog podzemlja. Primorsko-goranska županija bogata je iznimnom bioraznolikošću, a također i brojnim špiljama i jamama. Zahvaljujući vrijednim istraživačima i entuzijastima, ovakva izdanja, većini koji nemaju prilike „zaroniti“ u te tajnovite prostore, otkrivaju nove skrivene svjetove.
Cres je svima poznat kao otok iznimnih prirodnih vrijednosti te posebno prepoznat po bjeloglavim supovima, no većini je manje poznat ovaj podzemni dio i život koji se odvija u njemu. Baš zbog prirodnih vrijednosti cijeli otok Cres dio je europske ekološke mreže Natura 2000, a tri speleološka objekta također su dio te mreže, od kojih je jedan upravo i jama Čampari.
„Iznimno nam je drago da je tiskana ova knjiga koja je pobudila interes stanovnika otoka Cresa. Većina stanovnika otoka prepoznaje svoje prirodne vrijednosti i u današnje vrijeme još uvijek njeguje tradicijske vrijednosti koje doprinose očuvanju bioraznolikosti otoka. Dio „ispod površine“ ipak je većini nepoznat, stoga nam je ova knjiga približila one vrijednosti koje se nalaze ispod tla, a koje je također važno očuvati“, istaknuo je gradonačelnik Gregorović.
Zanimljiva povijest istraživanja jame Čampari sažeta je ovom izdanju za koji je autor prikupljao sve objavljene podatke te one kazivača, a obzirom da je autor jedan od „stalnih“ istraživača jame daje ovoj knjizi autentičnost u izričaju.
„Jama Čampari ima poseban značaj u mom životu. Bio je to moj prvi radni zadatak kao speleologa. Bilo je to prije pola stoljeća kada sam prvi puta došao na Cres kao zaposlenik Geološko-paleontološke zbirke i laboratorija za krš JAZU. U lijepoj uspomeni ostaju sjećanja na istraživanja jame Čampari i otkrića koja smo tada ostvarili. Osim speleoloških istraživanja posebno mi je drago da sam i danas aktivni član ekipe koja već 35 godina kontinuirano prstenuje bjeloglave supove. Putovao sam Cresom, spuštao se u jame i niz litice, ronio po špiljama i Vranskim jezerom i uvijek se rado i s veseljem vraćam na taj prelijepi otok“, rekao je Jalžić-Bančo.
U knjizi su popisane i životinjske vrste do sad zabilježene u jami Čampari, a one s predznakom „Creski“ kao što su Creski trkač, Creski slijepac, Creski prekobrojac, Creska pipa, Creski tankovratić endemske su vrste otoka Cresa. Špilje i jame svojevrsne su „kapsule“ vremenskih i genskih posebnosti te su stoga posebno zanimljive u znanstvenim istraživanjima.
Upravo kroz ovu promociju, ta specifična, jedinstvena i neprocjenjiva prirodna baština prezentirana je široj javnosti, a fotografije prekrasnih špiljskih ukrasa i život koji se odvija u jami nikoga nisu ostavili ravnodušnim. Važnost speleoloških objekata, uz očuvanje bioraznolikosti leži i u činjenici da se kroz krševito podzemlje, procjeđuje i u njemu čuva rezerva pitke vode. Možemo reći da je očuvanje jama i špilja ujedno i očuvanje kvalitete pitke vode za nas ljude. Nažalost, danas su kao i tijekom prošlosti brojni speleološki objekti izloženi raznim negativnim pritiscima čovjeka pa su ovakve publikacije te njihova promocija od izuzetne važnosti, za sve nas.
