Prometni stručnjak: Kružni tokovi na Krku i kod mosta primjer su lošeg rješenja
Zanimljiv tekst u reviji HAK-a u kojem se predstojnik Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti dr. Marko Ševrović osvrnuo na klasične rotore koji nisu dobra rješenja
U reviji HAK-a izašao je tekst o kružnim tokovima. U uvodu teksta se općenito piše o ovoj temi, a najzanimljiviji je dio u kojem predstojnik Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti i član Europskog instituta za procjenu cesta u Ljubljani (EIRA-EuroRAP) dr. Marko Ševrović odgovara na pitanje ima li primjera u Hrvatskoj i svijetu koji su pokazali da klasični kružni tokovi nisu dobra rješenja.
U negativnom kontekstu spomenuo je kružne tokove na području Primorsko-goranske županije, točnije na pravcu prema Krku i na Krku.
– Nažalost, takvih primjera ima dosta, kružna raskrižja u načelu nisu dobra rješenja na mjestima gdje postoji mnogo lijevih skretanja ili na raskrižjima na kojima je jedan prometni tok značajno dominantan u odnosu na druge tokove. Najbolji primjer za to su možda kružni tokovi izgrađeni na državnoj cesti D101 na otoku Krku, kao i kružni tok na D8 kod Krčkog mosta. Na tim mjestima u vršnim opterećenjima dolazi do snažnog pada propusne moći križanja upravo radi neprikladnosti odabranih prometnih rješenja distribuciji prometnih tokova na tim križanjima.
