Riječka izvorišta
Tijekom jedne godine Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija isporuči količinu vode koja bi napunila 5.200 olimpijskih bazena.
Rijeka – Na širem riječkom području brojimo čak šest izvora visoke kakvoće koje spajamo jedinstvenim sustavom vodoopskrbe. Kako bismo točno znali s koliko resursa raspolažemo, zahvaćene količine s izvorišta pratimo kontinuirano te mjerimo razinu i protok vode.
Jedino se izvor Rječina nalazi na nadmorskoj visini od 325 metara, dok su svi ostali izvori priobalni (Izvor Zvir, Izvorište Dobrica, Izvor Dobra, Izvorište Perilo, Izvorište Martinšćica).
– Sva izvorišta šireg riječkog područja nalaze se na vrlo osjetljivom krškom području. Svrstavaju se umjereno tvrde vode koje su prirodno pogodne za piće i za čiju je uporabu dovoljan samo postupak dezinfekcije klorovim dioksidom. Voda sa svih naših izvorišta – podzemnih krških vrela imaju vrlo slične karakteristike, koje određuju stijene vapnenca i dolomita. Naša najznačajnija izvorišta su ZVIR i RJEČINA. Kako bismo educirali sve zainteresirane organiziramo posjet tim biserima prirode koji se nalaze u zoni strogog stupnja zaštite, a možete se najaviti i ostvariti odobrenje na posjet poručili su iz Komunalnog društva Vodovod i kanalizacija.
Izvor Rječine nalazi se 15 km od grada Rijeke (oko 2,5 km sjeverno od naselja Kukuljani) na nadmorskoj visini od 325 m.n.m. i koristi se za javnu vodoopskrbu još od 1914. godine, a izdašnost izvorišta kreće se od 0 do 100.000 l/s.
Izvor presušuje jednom do tri puta godišnje u ukupnom trajanju od dva do četiri mjeseca. Presušuje samo u vrijeme izuzetno velikih suša i ledenih zima i to u prosjeku na 45 dana. Sam izvor je smješten ispod uspravne vapnenačke stijene, visine oko 300 m, u špilji čije je dno izdubljeno u obliku lijevka. Dosadašnja istraživanja izvorske špilje dosegnula su do dubine od 70 m, što nije i njena završna dubina. Izvor je preljevnog oblika, odnosno iza izvorišta se nalaze podzemni kanali sifonskog oblika, dijelom na nižoj razini od izvora, međusobno povezani podzemnim špiljama u kojima se u kišnim razdobljima nakupljaju vode i stvaraju akumulacijski bazeni voda sa slovenskog Snežnika, grobničkih planina i polja, dodali su iz komunalnog društva.
