Dani Grada Krka: Lipanj u znaku storytellinga, glazbe i umjetnosti za najdraži grad
Alen Karabaić, dugogodišnji vodič, zaljubljenik u povijest i otok Krk, s publikom će podijeliti priču od nastanka otoka, pa sve do današnjih dana. Provest će tako kroz burnu povijest, upoznati nas s Liburnima, Mlečanima, i svim ostalim narodima koji su ovdje bili u prolazu ili su ostajali zauvijek.
Ovogodišnji program kojim se od 02. – 05. lipnja obilježavaju Dani Grada Krka i Krčke biskupije, posvećeni njihovu zaštitniku – sv. Kvirinu, donosi slijed zanimljivih događanja namijenjenih raznolikoj publici, s posebnim naglaskom na glazbene i likovne sadržaje. Program priređuju: Centar za kulturu Grada Krka, Biskupija Krk, Udruga Rukotvorine Krk i Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka.
Storytelling: Škoj ili ne?
Program, 02. lipnja, na Trgu krčkih glagoljaša, s početkom u 21.00 sat, započinje predstavljanjem jedinstvenog, multimedijalnog projekta kulturnog, turističkog i umjetničkog sadržaja, nazvanog Škoj ili ne?, a u čijem je fokusu pripovijedanje – storytelling. Jer iza svega što vidimo stoji priča. Iza kamena, mora, Frankopanskog kaštela, masline ili pjesme… i mogli bi tako u nedogled! Pripovijedanje jedna je od najstarijih umjetnosti na svijetu iz koje su nastale sve druge, a svi znamo kako je baš umjetnost ono što u čovjeku ostavlja trag. Pripovijedanje nas, na neki način, vraća u djetinjstvo i samim time asocira na nešto lijepo, ugodno i toplo. To je dojam koji se želi ostaviti na publiku, da otok Krk dožive kao nešto svoje, da im ostane u sjećanju kao priča iz djetinjstva. A to se postiže upravo pripovijedanjem, jer dobru priču svi žele čuti. U ovom slučaju, priča će biti ispričana multimedijalno, praćena glazbom i filmom. Pripovjedač je, dakle, Alen Karabaić dugogodišnji vodič, zaljubljenik u povijest i otok Krk, koji će s publikom podijeliti priču od nastanka otoka, pa sve do današnjih dana. Provest će tako kroz burnu povijest, upoznati nas s Liburnima, Mlečanima, i svim ostalim narodima koji su ovdje bili u prolazu ili su ostajali zauvijek. Glazbena komponenta povjerena je Maku Murtiću svjetski poznatom glazbeniku koji istražuje upravo muziku Mediterana, dok je za filmski dio zaslužan Dinko Čvorić-Doringo, vrsni snimatelj, fotograf i glazbenik, s time da su ovu ideju zajednički iznjedrili: Alen Karabaić, Laura Gržančić i Miodrag Žužić.
Dan za glazbu: Najbolje od ansambla Acoustic Project
Blagdan sv. Kvirina, 04. lipnja, već tradicionalno započinje svečanom koncelebriranom svetom misom koju će u Krčkoj katedrali, s početkom u 19.00 sati, predvoditi mons. Ivan Ćurić, pomoćni biskup đakovačko-osječki, nakon čega na rivi i Veloj placi slijedi promenadni nastup Kulturno-umjetničkog društva Vrh, i to kao svojevrsni uvod u koncertni program tijekom kojeg će se Krčanima okupljenim na Trgu Kamplin, s početkom u 21.00 sat, predstaviti ansambl Acoustic Project. U prigodi proslave Dana Grada Krka, oni će izvesti atraktivan glazbeni program sastavljen od klasika argentinskog tanga, obrada jazz standarda te autorskih skladbi Dubravka Palanovića i Srdjana Berdovića inspiriranih hrvatskim glazbenim nasljeđem. Dodajmo kako je Acoustic Project, 2008., zajedno s kolegama i prijateljima, osnovao skladatelj i kontrabasist Dubravko Palanović koji ga otad i vodi. Deset vrsnih glazbenika, okupljenih u ansamblu jedinstvena su pojava na domaćoj glazbenoj sceni. Kroz godine djelovanja ovaj je kolektiv zabilježio mnoge transformacije, kako u postavi glazbenika, tako i s glazbenim izričajima čiji širok spektar od klasike, preko jazza i folklora, pa sve do rocka, daje jasan pečat njihovoj prepoznatljivosti, kako u ideji, tako i u izvedbi. Koncertno djelovanje ansambla započeto je ciklusom Za noćne ptice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a nastavilo se održavanjem brojnih koncerata na vodećim festivalima u zemlji i inozemstvu. Godine 2012. ansambl je snimio svoj prvi nosač zvuka u izdanju Aquarius Recordsa i Morris studia. Ansambl danas čine: Dani Bošnjak (flauta), Branko Mihanović (oboa), Nikola Fabijanić (saksofon), Mario Čopor (klavir), Stanislav Muškinja (udaraljke), Marco Graziani (violina), Val Bakrač (violina), Aleksandar Jakopanec (viola), Oliver Đorđević (violončelo) i Dubravko Palanović (kontrabas).
Dan za likovnost: Eksperimentalna fotografija Filipa Custica
Sljedećeg dana, 05. lipnja, slavlje se nastavlja programom Poklon Gradu Krku: Frankopanska kula, inače besplatnom radionicom izrade Frankopanske kule u tehnici keramike koja će se, između 09.00 i 11.00 te 17.00 i 20.00 sati, pod vodstvom članica Udruge Rukotvorine Krk, odvijati na Trgu sv. Kvirina. Istog dana, počevši od 11.00 sati, Velika vijećnica Grada Krka postat će poprište znanstveno-stručnog skupa organiziranog povodom stogodišnjice prvog uspješnog antifašističkog otpora na hrvatskom prostoru (1921. – 2021.). Zadaća ovog događanja nazvanog Danuncijada na otoku Krku, a za čiju je organizaciju zadužena Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, jest prikazati društveno-političke okolnosti i događaje u Rijeci i na otoku Krku uoči i nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije te dolazak talijanske vojske i okupaciju od strane Gabriela D’Annunzija i njegovih ardita. U sklopu navedenog, namjera je rasvijetliti prilike za vrijeme arditskog dvomjesečnog prisustva na otoku Krku, kao i otpor Krčana koji predstavlja prvi antifašistički otpor na hrvatskom prostoru. Na skupu će izlagati: Tea Perinčić, Tvrtko Božić, Anđelo Žic, Diego Deklić, Franjo Velčić, Ivan Martinaš i Gordija Marijan. Na kraju ovogodišnje proslave slijedi otvorenje izložbe фLц, mladog, ali globalno prepoznatog autora Filipa Custica, koje će se, također, 05. lipnja, u 21.00 sat, odigrati u Galeriji Decumanus. Raspon utjecaja tehnologije na svijest i osjećaj identiteta osnovni je okvir rada Filipa Custica koji istražuje što znači biti čovjek u sadašnjosti, ali i neposrednoj budućnosti, tumači kustos Lovro Japundžić. U tu svrhu kao sredstvo komunikacije koristi hiperrealistične objekte i ljudske figure, otežavajući nam razlikovanje onog realnog od računalno generiranog. Kroz fotografiju, video i njihovu kombinaciju istražuje kako digitalno generirane slike kompliciraju podjelu između subjekta i objekta. Destabilizirajući ideju kako slike predstavljaju stvarnost izvan svojih okvira, ovaj tip prikaza zauzima liminalno područje između fikcije i stvarnosti. Umjetnik se nerijetko poigrava i vlastitom digitalnom personom koju ne doživljava imitacijom, već ekstenzijom sebe kao proizvoda društva i kapitala. Propituje kako konstruiramo sami sebe, komuniciramo u online svijetu, izgrađujemo brendove i pozicioniramo se na tržište.
