Marinko Žic: Do kraja godine uređenje puntarskih ulica, ambulante, toša… Oprezni smo, ali korona nas nije zaustavila

Martina Frka Milotić 4 years ago Moja Bodulija

“Iza nas su zaista veliki projekti: od proširenja groblja, POS-ovih stanova, rekonstrukcije škole i gradnje dvorane, kružnog toka, uređenje centra, operativne obale, uređenje starog toša… Kad govorimo o ukupnim financijama, brojke se penju na oko 100 milijuna kuna.”

Ćakula s (grado)načelnikom nova je Bodulijina rubrika u kojoj ćemo redovito s otočnim čelnicima pretresati novosti, probleme, planove i izazove života u krčkim lokalnim samoupravama. Na prvu Ćakulu s načelnikom sjeli smo u Puntu, kod načelnika Marinka Žica, s kojim smo pretresli aktualne puntarske i starobašćanske teme.

“Trudimo se Punat uljepšati na zadovoljstvo kako mještana, tako i svih posjetitelja, gostiju i vikendaša koji koriste sve naše kapacitete u Puntu i Staroj Baški. I u ovoj godini pokrenut je i priveden kraju velik broj investicija, a sve s ciljem da se pozicioniramo kao kvalitetna turistička destinacija i mjesto za život”, tim riječima započet će Žic našu ovotjednu Ćakulu. Na tapeti je, neminovno, netom naglo okončana turistička sezona.

“Računajući i predsezonu kada je krenuo problem korone, prognoze su govorile da ćemo biti na oko 30% prošlogodišnjih noćenja i dolazaka, što je na svim razinama pobudilo jedan osjećaj nelagode, jer svi direktno ili indirektno živimo od turizma – kako građani, tako i jedinice lokalne samouprave. Lošija sezona automatski znači i manje prihode u proračunu, međutim sezona je na kraju odrađena ako ne odlično, onda vrlo dobro. U prvih osam mjeseci na području Općine Punat imali smo oko 65% noćenja u odnosu na lani i s obzirom na sve, mislim da je to vrlo dobar rezultat.”

Korona-vrijeme nikome nije olakšalo planiranje investicija niti predviđanje budućnosti. Ipak, planova ne nedostaje?

U ovakvim vremenima teško je bilo što planirati. Istovremeno valja imati određenu dodatnu dozu opreza kada su u pitanju financije, a s druge strane moramo ići dalje i tu valja naći određeni balans. Ipak, možemo se pohvaliti da smo projekte započete prije korone uspješno završili, a pred nama je i niz novih. Teško je predvidjeti bilo što, ali život ne može stati i moramo krenuti dalje.

Ono što nam slijedi su dvije ulice. U pitanju je ulica koja spaja Ulicu A. Cesarca i Starobašćansku ulicu, koja je vrlo uska i slijedi joj širenje, tako da dobije svoj puni profil. Mi je zovemo SU6 zbog oznake koju nosi u Urbanističkom planu, a za nju je već provedena javna nabava i u tijeku je postupak odabira najpovoljnijeg izvođača. Za SU15, ulicu u kojoj bi radovi trebali krenuti prije kraja ove godine, u tijeku je javno savjetovanje. Ona zasad nije izvedena, a trebala bi otvoriti mogućnost gradnje na području koje je urbanizirano. Riječ je o području koje se nalazi na samom izlazu iz Punta ka Staroj Baški. Također, slijedi nam i uređenje ambulante u Puntu, odnosno prostora u kojem se nalazi ordinacija liječnika obiteljske medicine i stomatologa. Taj je prostor vrlo derutan, a stav Uprave i moj osobni je da čovjek osobito u trenucima bolesti mora dobiti kvalitetnu uslugu i prostor mora biti po mjeri pacijenta, a ne stvarati mu dodatan stres.

Osim projekata koje provodimo u Puntu, naravno da razmišljamo i o Staroj Baški. Ubrzo će krenuti sanacija pristupa plaži Pod Perovicu, kao i sanacija same plaže. Vrijednost ulaganja u ovaj zahvat iznosi 500.000,00 kuna, od kojih je općina osigurala 300.000,00 kuna a Primorsko-goranska županija 200.000,00 kuna.

Ukratko, korona nam stvara problem u financijskom smislu, ali trudimo se za svaki projekt pronaći sredstva, kroz natječaje ministarstava, županije i drugih ustanova.

Osvrnimo se malo i unatrag. Što je sve završeno do ljeta?

Prije ljeta završili smo novi kružni tok u Puntu, skupa sa Županijskom upravom za ceste; zatim smo sa Županijskom lučkom upravom odradili prvu fazu uređenja i dogradnje luke Punat te uređenje centralnog trga – završenje popločenja. To su tri velika projekta i u financijskom i u organizacijskom smislu, a valja reći da nijedan od tih projekata ne bi mogli odraditi da nije bilo financijske pomoći Primorsko-goranske županije.

Moram pritom spomenuti i uređenje starog toša. U Puntu imamo galeriju Toš, no imamo i još jedan toš koji je spomenik kulture nulte kategorije. Uredili smo ga kao centar maslinarstva, što je financirano sredstvima iz EU fondova. Povukli smo oko 2,5 milijuna kuna i taj je projekt pri kraju. Nadamo se da će za iduću turističku sezonu biti u funkciji. Inače, on se nalazi u starom dijelu Punta, a budući da intenzivno razmišljamo o oživljavanju tog područja vjerujem da je ovo dobar početak. Možda njegovo uređenje potakne i neke privatne investicije, uređenje tih starih kuća, otvaranje suvenirnica i ostalih sadržaja.

Planova je mnogo, idemo korak po korak, a kad se okrenemo iza sebe vidimo da smo zaista napravili golem posao. Iza nas su veliki projekti: od proširenja groblja, POS-ovih stanova, rekonstrukcije škole i gradnje dvorane, kružnog toka, uređenje centra, do operativne obale, uređenja starog toša… Kad govorimo o ukupnim financijama, brojke se penju na oko 100 milijuna kuna. Za jednu malu općinu s proračunom od tek 17-18 milijuna kuna to su zaista velike brojke. Za dio investicija koristili smo i kredite, no činjenica je da se sva ulaganja vraćaju, na ovaj ili onaj način.

Školska godina je počela, učenici su u klupama, a u nekim sredinama to je, s obzirom na kvalitetu školskih zgrada, vrlo problematično. Punat se međutim može pohvaliti nadstandardom kad je u pitanju škola?

U Puntu imamo rekonstruiranu školu koja je otvorena 2018. godine s novom školskom sportskom dvoranom. Bio je to jako velik projekt, ali smo njime dobili jedan objekt i sadržaj primjeren današnjem obrazovanju. Svaka učionica ima projektor i pametnu ploču, tu je i učionica za informatiku, topli hodnik do dvorane, vrlo lijep vanjski dio, dva igrališta, atletska staza… Takva je škola rijetkost i za neke veće sredine. Osim toga financiramo radne bilježnice našim učenicima, a prvašićima i likovni komplet te je po 500 kuna osigurano za svakog srednjoškolca. Stipendiramo i studente i imamo ukupno 50-ak stipendista.

Kako mladi Puntari dišu? Ostaju li rado u svom mjestu ili slijede trend odlazaka s otoka i preko granice?

Kao općina, nastojimo mještanima što više vraćati; živimo na prostoru gdje se živi od turizma i veliki broj ljudi se bavi iznajmljivanjem, imamo vrlo mali broj socijalnih slučajeva ili osoba koje ne mogu privređivati za život, a to su sve pozitivne strane života ovdje. Iseljavanje je teško spriječiti i mogu razumjeti da su ljudi općenito revoltirani jer nam društvo u državi nije uređeno kako bi trebalo biti, ali istovremeno imamo i primjere ljudi koji se vraćaju u Punat. Oni koji se vrate vole reći da se ulaganje vidi, da se puno radi i da trebamo biti svjesniji onoga što imamo – i naučiti to cijeniti.

Dogodine su lokalni izbori. Što to znači za vas?

Ovo je moj drugi mandat, još moram o tome raspraviti sa stranačkim tijelima. Imamo još dovoljno vremena, nisam još donio konačnu odluku. U svakom slučaju, u ovih 8 godina puno smo napravili – mi, jer nije to samo moja zasluga nego zasluga cijelog tima: službenika, Općinskog vijeća i naravno svih mještana. Bi li bilo dobro održati kontinuitet? Rekao bih da bi, ali dozvolite mi da o tome još razgovaram s kolegama prije konačne odluke.