69. Ljetne priredbe otvorene Hrvatskom misom Borisa Papandopula u veličanstvenoj izvedbi Zbora Hrvatske radiotelevizije
Festivalskim programom predstavit će se presjek hrvatskog glazbenog stvaralaštva počevši od renesanse pa sve do danas, uzimajući u obzir domaća skladateljska imena i izvođače, s fokusom na inspiracije pronađene u različitim segmentima nacionalne etno tradicije
Hrvatskom misom u d-molu skladatelja Borisa Papandopula u veličanstvenoj izvedbi Zbora Hrvatske radiotelevizije i solista: sopranistice Darije Auguštan, mezzosopranistice Martine Gojčete Silić, tenora Stjepana Franetovića i baritona Roberta Kolara, pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija, 06. srpnja 2025. godine, pred okupljenima u Krčkoj katedrali, otvorene su 69. Ljetne priredbe. Riječ je o jednom od festivala, nakon dubrovačkog i splitskog, s najdužom tradicijom na istočnojadranskoj obali, čija je organizacija danas povjerena Centru za kulturu Grada Krka.
No, u vrhunska događanja okupljena dvomjesečnim festivalskim programom, svojim su scenskim nastupom uvele mlade Krčanke Pia Matković i Mare Dijanić, podijelivši s publikom zanimljive činjenice o Nikoli Udini Algarorttiju svećeniku, filologu i kolekcionaru koji je rodnom Krku poklonio iznimnu zbirku od oko 6.000 knjiga, više od 3.000 notnih svezaka i dvadesetak orkestralnih instrumenata, da bi ceremoniju otvorenja, naposljetku, zaključio gradonačelnik Darijo Vasilić, pozdravivši prisutne ljubitelje glazbe i, kao što nalaže tradicija, potpisavši festivalsku povelju.
– Dobrodošli na svečanost otvorenja 69. Ljetnih priredbi, kazao je Vasilić. Volimo naglašavati kako je naš ljetni festival jedan od najstarijih u Hrvatskoj. Samo malo mlađi od Dubrovačkih ljetnih igara i Splitskog ljeta. Ove će se godine kao dio festivalskog programa na Sceni Zidine, u Krčkoj katedrali, atriju franjevačkog samostana, crkvi sv. Kvirina i crkvi sv. Franje, od 06. srpnja pa sve do 25. kolovoza, održati sedam glazbenih, 11 kazališnih i tri izložbena događanja.
Osim što će se ovogodišnje Ljetne priredbe odvijati kao događanje dostojno sjećanja na Nikolu Udinu Algarottija kojem se upravo odabirom glazbe i glazbenika odužuje za njegovo bogato nasljeđe, glazbeni je program, ujedno, zadan i temom U godini 1.100 obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Naime, sukladno Odluci Hrvatskog sabora, ova je godina proglašena Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, što predstavlja priliku za isticanjem bogate nacionalne baštine kojom je bilo obilježeno proteklo tisućljeće. Tako će se festivalskim programom predstaviti presjek hrvatskog glazbenog stvaralaštva počevši od renesanse pa sve do danas, uzimajući u obzir domaća skladateljska imena i izvođače, s fokusom na inspiracije pronađene u različitim segmentima nacionalne etno tradicije.
Hrvatsku misu, koja se danas smatra jednim od najvažnijih djela hrvatske zborske glazbe 20. stoljeća, Boris Papandopulo dovršio je 1939., s time da je djelo praizvedeno 1942. godine u Hrvatskom glazbenom zavodu uz 80. obljetnicu Hrvatskog pjevačkog društva Kolo, kojemu je i posvećena. Iste godine, Državni zavod za narodnu prosvjetu Misu je ocijenio najboljim djelom oratorijskog značaja nagradivši Papandopula. Hrvatska misa nadahnuta je bogatom hrvatskom duhovnom, ali i vokalnom glazbenom literaturom. Iako će Papandopulo povodom praizvedbe istaknuti kako se nada da će ona biti barem maleni kamičak u izgradnji ekumenskog glazbenog kanona, danas se smatra jednim od kamena temeljaca domaće duhovne glazbe 20. stoljeća. Nakon što je dugo vremena bila zaboravljana, od ’80-ih godina prošlog stoljeća započinje se izvoditi diljem Hrvatske, iznova otkrivajući svoje lirične potankosti.
Zbor Hrvatske radiotelevizije osnovan je 1941. godine za potrebe tadašnjeg radijskog programa. Djelujući najprije kao komorni ansambl, s vremenom je prerastao u prvi veliki profesionalni hrvatski zbor. Od samih početaka, Zbor HRT-a, koji taj naziv nosi od 1991., nastupa kako samostalno, tako i uz Simfonijski orkestar. Prvi je put javno nastupio 08. rujna 1942. godine u Zagrebačkoj katedrali uz tadašnji Orkestar krugovalne postaje. Bio je to prvi javni koncert ansambala radijske postaje, a dirigirao je Lovro pl. Matačić. Koncert s gotovo istim programom održan je nakon deset dana i u Hrvatskom glazbenom zavodu. U početku repertoar Zbora oblikovali su dirigenti: Mladen Pozajić, Dragan Gürtl i Boris Papandopulo, a zatim su taj put nastavili šefovi dirigenti Sergije Rainis, Slavko Zlatić, Vladimir Kranjčević i Igor Kuljerić, čije su stvaralaštvo i dugogodišnje vodstvo ostavili snažan trag i čije su skladbe danas trajni dio repertoara Zbora, te Tonči Bilić. Upravo na njegov poticaj, 1998. godine, pokrenut je samostalni pretplatnički ciklus Sfumato, u sklopu kojega su premijerno predstavljene mnoge skladbe hrvatskih autora i antologijski zborski opusi svjetske baštine.
Također, na inicijativu maestra Bilića, Zbor HRT-a, 2016. godine, primljen je u udruženje najuglednijih europskih komornih zborova Tenso. Izvodeći širok repertoar, od renesansne do suvremene glazbe, a cappella i uz instrumentalnu pratnju, Zbor iskazuje iznimnu svestranost, koja mu je donijela gostovanja diljem Europe (Rim, Moskva, Salzburg, Milano, Pariz, Venecija, Berlin, Beč, Sarajevo, München, Budimpešta), kao i suradnje s mnogim istaknutim dirigentima, među kojima su Lovro pl. Matačić, Milan Horvat, Pavle Dešpalj, Nikša Bareza, Vladimir Kranjčević, Claudio Abbado, Lorin Maazel, Igor Markevič, Valerij Poljanski, Niels Schweckendiek, Martina Batič, Marc Korovitch, Kaspars Putniņš, Daniel Reuss, Stefan Parkman, te s mnogim uglednim svjetskim solistima. Zbor HRT-a dobitnik je Diplome Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika za iznimna umjetnička dostignuća u 2004. godini, za izvedbu Hrvatske mise Borisa Papandopula te mnogih diskografskih nagrada Porin. Od sezone 2017./2018. na čelu Zbora kao šef dirigent je maestro Tomislav Fačini.
Financijsku podršku ovogodišnjim Ljetnim priredbama pružili su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija, Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.
Autor i foto: Igor Gržetić
