VIDEO Otok Krk kao uzor: Opatijci u posjetu Ponikvama u potrazi za uspješnim gospodarenjem otpadom

Ovoga tjedna je u Villi Antonio održan izvještaj s prezentacije rada centra za gospodarenje otpadom Ponikve d.o.o. Krk koji su realizirali predsjednici MO Vasanska, MO Centar 1, MO Tošina i MO Punta Kolova. Naime, ponukani dobrim iskustvom otoka Krka, Antonija Manestar, Diana Milanović, Mladen Žigulić i Ante Štampalija posjetili su centar za gospodarenje otpadom Ponikve d.o.o. Krk kako bi iz prve ruke saznali razlike koje Krčane čine uspješnim u gospodarenju otpadom, dok je prezentaciju pripremio Igor Matković.

– Prije dosta godina svi se sjećamo naše Osojnice. Mnogi gradovi u RH su isto tako imali svoje Osojnice. Ulaskom i prihvaćanjem uzanci EU došlo je do zatvaranja takvih deponija smeća i takvog načina zbrinjavanja otpada. PGŽ odlučila se za stvaranje jednog zajedničkog mjesta Marišćina gdje je bi ostali gradovi odlagali i zbrinjavali svoj otpad (terminologija nije bitna možda je i pogrešna ). U nekim idealnim uvjetima, a i prema originalnom projektu, tamo je trebala biti sortirnica, kompostana, bazeni za nekorisni otpad i još mnogo toga. Danas smo svjedoci da je od tog projekta koji je koštao u milijunima eura stvorena jedna nova i puno veća Osojnica samo s razlikom što su dna bazena nepropusni? Negdje u isto vrijeme jedna odvažna sredina uspjela je napraviti da je tako nazovemo mini centar za gospodarenje otpadom.Ovo mini označava manju površinu, uloženo je manje financijskih sredstava a učinak je vidljiv 2020. godine u brojci 52 % razvrstanog ili odvojenog otpada, poručili su predstavnici četiri MO koji su samoinicijativno i o vlastitom trošku odlučila saslušati i vidjeti kako i gdje je to moguće, ne bi li svoja zapažanja i upute podijelili s građanima na korist Grada Opatije.

– Vremenska udaljenost je cca sat vremena. Otok Krk poduzeće Ponikve: da bi naučio hodati moraš prvo puzati. Svi podaci i godine nebitni su, bitna je slika. Otok Krk sa svojih sedam lokalnih jedinica (mi ih imamo 4),površinom od 4,3 km kvadratna (mi sa svim JLS cca 3,9 km2) stanovništvom od 20000 stanovnika (mi cca 25000) ustrojem, kapacitetima i brojem radne snage vrlo sličnim s našim Komunalnima poduzećem 2020. godine odvaja 52% a mi 3% oni su među prvima a mi smo među prvima odostraga. Iz razgovora i predavanja s odgovornom osobom upozoravaju nas da su od početaka svog projekata davne 2005 pa do danas nailazili na različite probleme, da nisu ni danas u potpunosti zadovoljni, da pokušavaju probleme rješavati na različite načine, da nisu baš tehnološki nešto napredni (broj korisnika i površina ne iziskuje ulaganje u neku super tehnologiju)ali zadovoljni su rezultatima i svakodnevno se trude unaprijediti svoje poslovanje za opću korist. Upoznavaju nas s nekim s osnovnim stvarima koje su primijenili u svom načinu poslovanja, a to su odvajanje bio otpada, potisne ploče, nepropusne površine, inicijativa davaoca usluge prema svim JLS. Odvajanje bio otpada je jedna od najvažnijih stvari. Bez toga nema ništa jer bio otpad po svojoj težini, svom sastavu i količini vode u kombinaciji skupljanja s bilo kakvo drugom vrstom otpada čini smeće koje se više ne može razdvojiti i uzrok je zla od smrada do širenja bakterija. Ono predstavlja i problem jer je volumenom malo ali težinski vrlo opterećuje količinu predanog na Marišćinu. Trenutno su u razvijanju programa kako bi ih zadovoljila tri spremnika i to za reciklabilni otpad, nekorisni otpad i bio otpad. Kamioni s potisnim pločama. Upozoravaju nas da kamioni s rotacionim prešama ne omogućavaju recikliranje i tu svaka priča o razdvajanju otpada prestaje. Nepropusne površine su osnov svih osnova ili mjesta gdje se iskrca reciklabilni, bio i nekorisni otpad. Može se ih nazvati različitim imenima kao što su pretovarna mjesta ili stanice, odlagališta, možete ih nazvati avio pistama, ali to su obične nepropusne površine, asfaltirane ili betonirane, istaknuli su na prezentaciji te dodali da davaoc usluge analizira stanje, obavještava građane o zanimljivim podacima, predlaže rješenja za poboljšanje, nudi rješenja, a sve u svrhu poboljšanja kvalitete usluge.

– Od prvih dana otvorena su reciklažna dvorišta u svim JLS, stanovnici mogu u neograničenim količinama donositi krupni i drugi otpad koji se odlaže na reciklabilnim dvorištima. Nakon završetka radnog vremena reciklažnih dvorišta ostavljaju vani otvorene spremnike kako bi građani mogli zadovoljiti svoje eventualne potrebe. Svako kućanstvo je dobilo komplet spremnika za razvrstavanje otpada – za biootpad, plastiku, papir, ostatni miješani otpad i vreću za staklo. Postoji godišnji vremenski raspored kada se koji spremnik stavi izvan ograde dvorišta, da bude dostupan vozilo koje taj dan skuplja određenu vrstu otpada. Dakle sustav od vrata do vrata. U mjestima gdje nije moguće podijeliti spremnike u neposrednoj blizini stavljeni su poluukopni spremnici (4 frakcije), otvoreni su za svih nema i ne misle uvesti uređaje za zatvaranje i otvaranje pomoću kartica. Opis i odlazak u supermoderan, sofisticirani laboratorij za razvrstavanje otpada Treskavac. Lokacija u neposrednoj ceste Krk – Baška. Udaljenost od mjesta Punta zračne linije cca . Površina zemljišta cca 116.000 metara kvadratnih. Sastoji se od odlagališta nekorisnog otpada (većina površine) dvije veće hale i jedne manje hale. Površina gdje je sortirnica, kompostana, pretovarna mjesta ili stanice, prostor za balirani reciklabilni otpad (kocke prešana plastika, papir, metalne latice itd) iznosi cca 5000 metara kvadratnih. Ova druga hala trenutno van funkcije predviđena je za budućnost, poručili su na prezentaciji.

– Kamioni koji skupljaju već razdvojen reciklabilni otpad (naš spremnik magenta boje sadrži sve to pomiješano) iskipaju ili se isprazne u neposrednoj blizini pokretne trake. Strojem nalik viljuškaru ubacuje se reciklabilni otpad na traku, a na traci ljudi odvajaju otpad na 7 frakcija i bacaju u velike spremnike ispod njih. Kad se spremnici napune stroj preša u zadanim dimenzijama i kocke se skladište, plastika, metal van hale, karton i papir unutar hale. Ono što se ne uspije odvojiti posebnom trakom odlazi na prešanje i odlaže se na bazene s početka priče. Važno je napomenuti da otpadni reciklabilni materijal nije prešan (primjerice, čašica jogurta u nepromijenjenom obliku dolazi na obradu) a to je vjerojatno zasluga u odabiru vrste kamiona i odvojenog prikupljanja. Cijena te jednostavne ali učinkovite trake je cca šest milijuna kuna. Trenutno uspiju prodati plastiku papir i metal, normalno uz uloženi trud, dok staklo trenutno nema tržišta, ali ono je uskladišteno vani i čeka bolji trenutak, rastumačili su proces obrade.

– Kamioni odvojeno prikupljeni bio otpad isprazne na otvoreno (površina nepropusna) prije su fizički lopatama na primitivan, ali isto dobar način to obrađivali sitanjem, a od prije par mjeseci kupljen je stroj koji odvaja ono što je za kompost od ono što nije za upotrebu. Cijena tog nabavljenog (samoinicijativno) stroja iznosi cca. šest milijuna kuna. Na upit o kapacitetu stroja dobili smo odgovor da bi on trebao zadovoljiti potrebe svih naši JLS i Kastva, Viškova pa i Rijeke. Također, moramo napomenuti da se u trenutku posjeta ne osjećaju neugodni mirisi (iako nas domaćini uvjeravaju da ih povremeno ima). Nakon posjete i ispričane ove priče donesite sami zaključak, samo uvijek imajte u glavi parametre koji su gotovo identični za naše JLS i otoka Krka i da oni ostvaruju 52% a mi 3,6%. Probajte izračunati iznos koji je prikupljen od građana unazad tri godine i zamisliti kutiju (količina novaca) i zamislite drugu kutiju novac koji je plaćen Marišćini. Probajte zamisliti Krk tako reć ne odlaže na Marišćini ništa i novac ulaže u napredak. Naš zadatak i borba, iako bi tu borbu morao voditi davatelj usluge, morala bi biti za smanjene ove kutije koja se daje Marišćini. Moramo započeti od one osnove i početka, a to je odvajanje otpada u kući i njegovo skupljanje od vrata do vrata,. Slijedeće je maksimalno iskorištavanje voznog parka sortirnica i kompostana. Cilj bi trebao biti u početku povećati postotke na 5% pa 10% pa na 20%, i zaboravimo propušteno vrijeme krenimo sad i odmah. Domaćini su za ovu prezentaciju i pokazivanja pogona uložili truda i vremena i otvoreni su za svih kako bi mogli podijeliti svoje iskustvo s drugima i pomoći u savladavanju problema normalno savjetima. Stručna studija za opisano održivo gospodarenje otpadom za opatijsko područje je bila napravljena 2008. godine, a za otok Krk 2003.godine koji je istu u velikoj mjeri pravovremeno i proveo. Danas imaju uređen sustav, kompost kojega dijele korisnicima svojih usluga i cijenu usluga kojoj ne prijeti astronomski rast kao što je to slučaj za jedinice lokalne samouprave koje svoj miješani otpad u jednom te istom kamionu voze na Marišćinu, rezimirano je na prezentaciji.
error: Content is protected !!