U kontrapunktu 10: Fotografska izložba Ćelava pjevačica i druge priče, autorice Fanite Barčot-Nikolac

Fotografskom izložbom nazvanim Ćelava pjevačica i druge priče, autorice Fanite Barčot-Nikolac, 13. rujna 2024. godine, u krčkoj Galeriji Decumanus nastavljeno je deseto izdanje izložbenog projekta U kontrapunktu tijekom kojeg se na temu U okviru, crtežima već prethodno predstavio Nenad Jalšovec. Izložbe priređuje Centar za kulturu Grada Krka.

Riječ je o projektu kojim se u krčkoj galeriji združuju autori različitih pristupa, izričaja, medija i disciplina, što znači da su se dosad u sklopu te likovno-teorijske inicijative javnosti predstavili najprije Ruža Hodak i Damir Brčić, Diskurs 1: Meki volumeni i oprostoreni crteži (2013.), a potom Alma Dujmović i Boris Roce, Diskurs 2: Strukture – vizualni i opipni taktilizam (2014.), da bi nakon jednogodišnje pauze i svojevrsne redefinicije projekt bio nastavljen izložbom Andree Staničić i Igora Gržetića, Diskurs 3: Preklapanja (2016.). U sklopu Diskursa 4: Teksture (2017.) uslijedila je skupna izložba na kojoj su svoja djela izlagali Dražen Filipović Pegla, Jadranka Hlupić, Duje Jurić, Koraljka Kovač, Petra Krpan i Siniša Reberski, dok je Diskurs 5: Trag (2018.) donio izložbu Roberte Vilić i Renate Škrinar, a Diskurs 6: Reciklaže – transkripcija i modifikacija svakodnevice (2019.) postav Sunčane Simichen i Ane Hrćan Šojat. Diskurs 7: K.O.Z.M.O.G.O.N.I.J.E. (2021.) okupio je istovjetnom temom združene radove Vedrane Valenčić, Maje Radešić, Igora Gržetića i Lee Čeč, dok su u kontekstu Diskursa 8: Sukob: Organsko – Anorgansko (2022.), priređene samostalne izložbe Ane Ratković Sobote i Duje Jurića. Diskursom 9: Slikarske i kiparske apstrakcije (2023.) bili su povezani radovi Luke Aničića i Ivana Valušeka.

Kustoski zadatak najrecentnijeg likovnog dijaloga povjeren je prof. Luisi Ritoši, ujedno i autorici recenzije publicirane u katalogu kojim su objedinjena oba izložbena poglavlja, i kojeg možete prolistati u nastavku.

– Na desetogodišnjicu izložbenog projekta U kontrapunktu, imamo prilike susresti se s izvrsnim likovnim stvarateljima, navodi Ritoša, a ovogodišnjim izložbenim diptihom U okviru fokusiramo se na crno-bijelu tehniku, kod Nenada Jalšovca u ugljenu, a Fanite Barčot-Nikolac u fotografiji. Monokromatski izražaj izaziva posebnu atmosferu nostalgije, ali i prezentira potrebu za jasnijim sagledavanjem stvari. Raščišćavaju se prikazani objekti i svode na osnovno, naglašava se kontrast, tekstura, kompozicija. Oboje su okrenuti unutrašnjim stanjima i potrebom da iskomuniciraju proces kroz koji prolaze i intenzivne emocije koje ih zaokupljaju. Oboje rade promišljenim i postepenim tempom, snažno pokrenuti fenomenom svijetla i sjene. Spajaju ih i teme koje uključuju pitanja otuđenosti, izolacije, pokušaje komunikacije i osjećaj neshvaćenosti. Spaja ih, također, izraziti individualizam. Njihova djela prožima filozofija egzistencijalizma, pri čemu se naglašava sloboda, odgovornost i jedinstvenost pojedinca u suočavanju s vlastitim postojanjem. Ljudi su bačeni u svijet bez unaprijed određene svrhe te su odgovorni za svoje postupke i identitet, i pronalazak smisla u kaosu inherentnog besmisla. Potpuno svjesni ove istine oni na poetične načine istražuju perspektive interne stvarnosti u kontrastu s vanjskom; kod Jalšovca vanjski prostori postaju tema koja se obrađuje na intimistički način, a Barčot-Nikolac unutrašnje prostore teatralizira na van.

Izložbom Ćelava pjevačica i druge priče, tumači nadalje Ritoša, Fanita Barčot-Nikolac publici donosi izvanredan fotografski opus koji uključuje serije intrigantnih crno-bijelih fotografija. Taj medij ima duboko značenje u svijetu likovne umjetnosti, nudeći jedinstveni pogled koji nadilazi puku reprezentaciju stvarnosti. U eri kojom dominiraju živopisne boje i visokokvalitetne rezolucije, crno-bijele fotografije udružene sa zamućenim odsjajima aludiraju na prošlost i prizivaju nostalgiju. Odsustvo boje omogućava intimnije i introspektivnije iskustvo. Kada se radi o tehničkim aspektima, crno-bijela fotografija zahtijeva posebnu pažnju pri postavljanju ekspozicije u čemu je Fanita Barčot-Nikolac majstorica. Pravilno upravljanje kontrastom, tonalitetom i detaljima ključno je za postizanje željenog estetskog učinka. Jedna od serija sastoji se od tri velike fotografije isprintane na veličinu od 200 x 130 centimetara i nizom manjih koje prikazuju stolicu oko kojih leprša ljudska silueta. To je niz u kojem dominira tamna pozadina s jakim kontrastnim svijetlim elementima. Oko stolice kreće se ogoljeli lik žene na rubu vidljivosti.

U procesu fotografiranja model, odnosno umjetnica izvodi svojevrsni performans. Nudi se pojam bijele sjene, odnosno aveti ili duha. Vidimo sjenu/avet koja se kreće, koja simbolizira dio koji nam je skriven i neuhvatljiv. Dojam lepršavosti i nestalnosti postiže se dugom ekspozicijom, a pored stabilnog i čvrstog objekta stolice odvija se nepoznata i nejasna radnja. Vidljivost prozirnih naznaka bića izaziva nemir i tjeskobu, događa se pokret, promjena i obrat. Tema prolaznosti ljudskog života snažno je naglašena i ocrtana kontrastom jasno vidljivog objekta i nestajućeg subjekta. Velike dimenzije radova nas snažnije uvlače u radnju i osjećaje uznemirenosti, dok nadrealno stanje inscenirane priče predstavlja izazov i misteriju. Razjašnjenje možemo pronaći u nazivima radova koji nas pak povezuju s literarnim svijetom i nude višeslojne interpretacije. Neminovne konotacije s rumunjsko-francuskim piscem Eugéonem Ionescom autorica podcrtava osim motivom i nazivom izložbe naglašenom teatralnošću prikazanog. Teatar apsurda tako postaje asocijacija i ključ putem kojeg možemo čitati izložene prikaze, zaključuje Ritoša.

Izložba Ćelava pjevačica i druge priče Fanite Barčot-Nikolac ostaje otvorena sve do 03. listopada, a postav je moguće razgledati svakim danom (izuzev nedjelje) od 10.00 do 12.00 te od 19.00 do 21.00 sat, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net. Izložba je realizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Krka i Turističke zajednice Grada Krka.

U kontrapunktu možemo definirati kao problemsko-tematski interdisciplinarni, intermedijski projekt u kojem se, na zadanu temu, okupljaju i zajednički izlažu suvremeni umjetnici. Točnije, u kojem se, naizgled sučeljavaju, ali ustvari združuju, a kroz zadanu tematsku matricu i propituju efekti tog sučeljavanja i združivanja; odnosno, međusobnog djelovanja različitih pristupa, izričaja, medija i disciplina. Svako izdanje ovog izložbenog projekta povezuje dvoje ili više autora, dvije ili više samostalne autorske dionice, i to kroz intermedijsku i interdisciplinarnu sinergiju problematizirajući sličnosti u različitosti. Autori na prvi pogled međusobno nekompatibilnih pristupa i poetika, združeni u izložbenu cjelinu projekta, stupaju na kraju u skladne vizualne dijaloge, u novom okruženju ulazeći u nove i zanimljive odnose.

Fanita Barčot-Nikolac (Split, 1963.) u studentskim se danima aktivno bavi fotografijom izlažući na fotografskim izložbama i salonima. Od 2010. godine ponovo započinje izlagati. Sudjelovala je na brojnim skupnim žiriranim izložbama u zemlji i inozemstvu, osvojivši pritom više nagrada i priznanja te održala četiri samostalne izložbe (Rijeka, Split, Beograd, Rovinj). Premda naginje crnobijeloj fotografiji, podjednako se dobro izražava i fotografijom u boji, eksperimentirajući različitim fotografskim tehnikama. Njezin izričaj osoban je i intiman. Na konceptualan način propituje vlastito ja, istražuje odnose svjetla i tame, stvara digitalne kolaže, režira prizore i svjetove. Fotografija joj je strast, svojevrsna meditacija koja omogućuje bijeg u vlastiti svijet kreativnosti i slobode. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka (HDLU Rijeka) i Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre (HDLU Istre). Živi i radi u Rijeci.