U Fužinama održana konferencija o održivoj budućnosti kontinentalne i ruralne Hrvatske
Martina Frka Milotić 7 months ago S kopna i škojaKonferencija je okupila stručnjake i lokalne dužnosnike koji su raspravljali o širokom spektru inicijativa i politika usmjerenih na poboljšanje demografskih trendova, ekonomske održivosti i kvalitete života u ruralnim dijelovima zemlje
Hitna primjena rješenja za održivu revitalizaciju kontinentalne Hrvatske i njezinih ruralnih krajeva, s ciljem stvaranja boljih uvjeta za život i rad, posebno za mlade generacije koje su ključne za budućnost ovih područja, poruka je poslana s konferencije „Održiva budućnost kontinentalne i ruralne Hrvatske“, koja se održala u Općini Fužine.
Konferencija je okupila stručnjake i lokalne dužnosnike koji su raspravljali o širokom spektru inicijativa i politika usmjerenih na poboljšanje demografskih trendova, ekonomske održivosti i kvalitete života u ruralnim dijelovima zemlje.
Na prvom su panelu “Budućnost kontinentalne Hrvatske?’’ sudjelovali zamjenik župana Petar Mamula, načelnik Općine Fužine David Bregovac, župan Međimurske županije Matija Posavec, ravnateljica Uprave za strateško planiranje i koordinaciju EU fondova iz Ministarstva regionalnog razvoja Iva Novak i ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije Vedran Kružić.
“Kao regionalna uprava, pokazali smo veću sposobnost upravljanja različitim segmentima, od zdravstvenih ustanova do administracije, u usporedbi s centralnom vladom,” objasnio je Mamula. Dodao je kako je paradoks centralizirane države vidljiv u situacijama poput financiranja županijske obilaznice u Fužinama preko Ministarstva prometa, jer lokalne vlasti nemaju dovoljno sredstava. Upozorio je na česte slučajeve prekategorizacije projekata u državne, što vidi kao način skupljanja političkih poena.
Domaćin konferencije načelnik Općine Fužine David Bregovac naglasio je kako nema održivosti na državnoj razini ako se zanemare ruralna područja. “U zemljama poput Slovenije i Austrije, općine poput Fužina imaju mnogo stanovnika koji bez problema putuju do radnih mjesta udaljenih oko sat vremena, što kod nas trenutno nije slučaj. Stoga je moja želja povećati broj stanovnika,” istaknuo je Bregovac. On smatra da je niska prosječna plaća glavna prepreka za demografski razvoj ruralnih područja u Hrvatskoj, zbog čega mladi nemaju dovoljna primanja da bi ostali živjeti u svom kraju, suočeni s brigom o plaćanju računa. “Glavni problem ovog kraja su niski prihodi, što država mora prepoznati,” naglasio je Bregovac.
Ravnatelj Kružić je naglasio da je njihova agencija jedina koja je detaljno analizirala kvalitetu života u lokalnim zajednicama. ‘’Tržište rada je najvažnije tržište u svakoj regiji. Ako ljudi ne mogu pronaći kvalitetan posao i ostvariti kvalitetan život, onda je bilo koja demografska mjera teško provediva. Na otocima i u našim ruralnim mjestima najveći je pesimizam zbog teškog pronalaska kvalitetnog posla’’, poručio je Kružić.
Novak je navela da su europska sredstva ključna za ruralne i kontinentalne krajeve, dodajući da je Ministarstvo regionalnog razvoja napravilo značajne korake u razvoju financijskog okvira za razdoblje u periodu od 2021. do 2027. godine, gdje će prethodni rezultati služiti kao osnova za buduće financiranje do kraja 2027.