[RAZGOVOR] Darijo Vasilić: Važniji mi je sadržaj od doživljaja, a ostvareni rezultati od prazne priče

Martina Frka Milotić 8 months ago Novosti

– Izrađuje se zajednički izborni program čije smjernice uključuju: ukidanje parafiskalnih nameta, pojednostavljivanje porezne politike, povoljno razvojno okruženje, dobru zdravstvenu skrb, kvalitetno obrazovanje, konkretne javne politike za mlade, zadržavanja mladih, održive stambene, obrazovne, mirovinske, i druge politike u kombinaciji s motivirajućom atmosferom, istaknuo je Vasilić u razgovoru za Torpedo.media

Prolaskom visokih ljetnih temperatura polagano se zahuktavaju aktivnosti na političkoj sceni. Nedavno su predstavnici PGS-a i IDS-a predstavili zajedničku koaliciju za ‘Superizbornu godinu’ koja je pred nama, što znači da ćemo u 2024. čak tri puta izlaziti na izborna mjesta i zaokruživati za predstavnike u Saboru, Europarlamentu te birati predsjednika države. Jedno od imena koje će se naći na listićima je i ime gradonačelnika s najvećim stažem na čelu jednog grada u Hrvatskoj – Darija Vasilića. O planovima, gradonačelničkoj dugovječnosti, realiziranim projektima i željama govorio je Vasilić koji će na koalicijskoj listi IDS-PGS zauzeti dobru poziciju s velikim izgledima da zasjedne u saborske klupe.

Najdugovječniji ste gradonačelnik u RH koji je nedavno proslavio tri desetljeća na čelu grada. Koji je vaš ključ uspjeha?

Stara je mudra izreka „daj čovjeku vlast, da vidiš kakav je“. Ako i nakon pobjede na izborima ostanete isti, jednostavni, pristupačni, normalni i ako živite s problemima grada i ljudima koji uz vas žive, to je ključ uspjeha i velika prilika za osvajanje slijedećeg mandata.

Danas gotovo da nema političara uz kojeg nije vezana nekakva afera. Kako vi uspijevate u ‘šumi birokratskih nedorečenosti’ bez mrlji obavljati posao i kako ste se uspjeli toliko zadržati na vlasti?

Često se u obavljanju poslova svi pitamo da li postupamo ispravno i zakonito, posebno kad propisi nisu do kraja dorečeni, ali svaki čovjek ima prirodni osjećaj za pravednost. Treba pronaći mjeru u preuzimanju odgovornosti i birokratskoj rezerviranosti u odnosu na sve što nije propisano.

Što smatrate vašim najvećim uspjehom? Na što ste najponosniji?

Završili smo puno kapitalnih projekata, škola, dvorana, dječjih vrtića i jaslica, dječjih igrališta, cesta, komunalne infrastrukture. Danas je Krk po brojnim mjerljivim parametrima u vrhu najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj, Grad iz kojeg ljudi ne iseljavaju, u kojem je natalitet u porastu, Grad u kojem se dobro živi, što potvrđuju i nagrade. Meni su uvijek bili najveći prioritet djeca i mladi i na njihove rezultate u svim područjima sam najponosniji.

Grad Krk danas i u doba kada ste ga preuzeli – koje su razlike?

Okolnosti su bile takve da se Grad Krk u tom razdoblju intenzivno razvijao na svim područjima i u svim djelatnostima i da je komunalna i društvena infrastruktura trebala pratiti dinamiku gospodarstva i rast broja stanovnika od 1993. kad je grad imao 4.997 stanovnika do današnjeg dana kad broji 6.816 stanovnika. Izgrađen je vodovod u svim naseljima na otoku i danas imamo pokrivenost javnom mrežom od 99,8%, obnovljena je u cijelosti vodovodna infrastruktura, pa danas vodoopskrbni sustav otoka Krka bilježi najmanje gubitke od svih vodovoda u Hrvatskoj, od 35% na početku mojih mandata do 10-tak posto danas. Sredstvima EU fondova u potpunosti je dovršena odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda u priobalnom dijelu otoka Krka. Primarnom selekcijom otpada, sortirnicom, kompostanom, odnosno sustavom gospodarenja otpadom dostigli smo preko 60% razvrstavanja i u samom smo vrhu Hrvatske, EU sredstvima gradimo optičku mrežu u svim naseljima u kojima telekomunikacijski operatori nemaju komercijalni interes. Djeci i mladima osigurali smo kroz vrtiće i škole, glazbene škole, kroz udruge u sportu i kulturi puno dodatnih sadržaja i nadstandarde koje osnivači nisu mogli preuzeti. Sve to donijelo je gradu Krku brojna priznanja i nagrade za kvalitetu života, eco city, smart city, izbor najzelenijim gradom u Hrvatskoj i mnoge druge.

Koja je najveća mana Krka danas? Ima li lijeka za popravak te situacije?

Otok Krk i grad su vrlo atraktivni, pa nije slučajno da dinamika gradnje objekata za odmor, ali i novih turističkih kreveta raste intenzitetom od 1.200 kreveta godišnje. Iako je to samo rast od 1%, ako uzmemo postojeće kapacitete od 70.000 komercijalnih i 50.000 nekomercijalnih smještajnih jedinica na otoku, no i takav je veliki izazov za cestovnu infrastrukturu na otoku koja je dodatno opterećena tranzitom s otoka Cresa, Lošinja i Raba i u sezoni je dionica državne ceste 102 s najvećim dnevnim izmjerenim količinama prometa. Sad više nisu kolone u prilazu otoku Krku i na izlasku s Krka, samo vikendom, već svakodnevno. Lijek za ovo stanje je izgradnja nove prometnice i naravno izgradnja novog mosta. Za novu brzu istočnu cestu izrađuje se projektna dokumentacija, a novi most planiran je u državnom programu razvoja cesta do 2030.

Broj ljudi na otoku Krku u ljetnim mjesecima se upeterostruči. Kako funkcionirate ljeti? S kakvim se problemima susrećete?

Mogli bi reći usedmerostruči, 20.000 stalnih stanovnika i 120.000 turista i vikendaša. Privatni sektor motiviran profitom pronalazi načine za prilagodbu ovim brojkama, ali javni sektor ne, potpuno je potkapacitiran za ljetnu sezonu. Lučka kapetanija, Policijska postaja, Dom zdravlja, Hitna pomoć… ostaju na broju ljudi za stalne stanovnike i ne mogu na kvalitetan način prihvatiti i obraditi 7 puta veći broj privremenih stanovnika i turista. Decentralizacija tih poslova je važan preduvjet za kvalitetu usluga, koju destinacija poput grad Krka, koja teži kvaliteti servisa više srednje klase mora ispunjavati.

Bojite li se da bi ovakav, masovni turizam mogao postati kontraproduktivan?

Da, održivost kao pretpostavka za nove turističke projekte, zelena tranzicija, kružno gospodarstvo odabrani su smjerovi za daljnji turistički razvoj grada i otoka. Podizanje kvalitete i stagnacija brojeva, ne i financijskih rezultata, jer masovnost možemo zamijeniti novim ponudama i novim djelatnostima, Krk za to ima potencijale.

Više od 15 godina ste na čelu PGS-a? Je l’ bilo teško opstati kao mala regionalna stranka na području koje neumitno i neprestano gubi stanovništvo te koji su najveći izazovi koji vam predstoje?

PGS obilježava više od 3 desetljeća kontinuiranog rada i uz IDS jedina je regionalna stranka koja je preživjela od uvođenja višestranačja, no i mnoge druge stranke osnovane 90-ih godina više ne postoje. To nas ohrabruje u radu za projekte i ljude našeg kraja, jer članovima PGS-a primarna je ljubav prema zavičaju, našem jeziku i glazbi, našoj tradiciji, našim ljudima i svim specifičnostima i duhu Primoraca i Gorana. Na tom regionalnom ponosu gradimo naše programe i projekte, jer naše komparativne prednosti daju nam pravo da težimo najboljem.

Možete li usporediti PGŽ-u s ostalim županijama na obali. Kako ocjenjujete tri desetljeća regionalne samouprave? Je li Županija opravdala postojanje?

To je pravo pitanje, za razliku od gradova i općina, koji su pronašli i učvrstili svoju poziciju u javnoj administraciji, županije su ostale na pola puta. Nemaju imovinu, ne utječu na svoje prihode, transferiraju decentralizirane funkcije na ustanove čiji su osnivači, nisu nositelji projekata već su najčešće partneri u projektu. Sve u svemu skromne ovlasti, za relativno obiman administrativni aparat. Nužno je izmijeniti zakonski okvir i županije proširiti na regije s puno većim nadležnostima, financijama i snagom regionalnih parlamenata i njihovih predsjednika.

Najjače regionalne stranke kreću u osvajanje sabora, a nedavno ste koalirali s IDS-om koji je u silaznoj putanji. Što će vam to donijeti i s kojim programom planirate osvojiti povjerenje birača?

Prva koalicija u našim izbornim jedinicama, nastala je na uspješnom partnerstvu i rezultatu u nizu izbornih ciklusa, koji nam uz rezultate dostupnih istraživanja daju potvrdu da možemo ostvariti jedan od dva najbolja rezultata u 8. izbornoj jedinici. Izrađuje se zajednički izborni program čije smjernice uključuju: ukidanje parafiskalnih nameta, pojednostavljivanje porezne politike, povoljno razvojno okruženje, dobru zdravstvenu skrb, kvalitetno obrazovanje, konkretne javne politike za mlade, zadržavanja mladih, održive stambene, obrazovne, mirovinske, i druge politike u kombinaciji s motivirajućom atmosferom. Naš stav je da je Hrvatskoj nužna decentralizacija i regionalna autonomija, posebno jer je visoki stupanj državne centralizacije temeljni uzrok sporog i nedovoljnog razvoja Hrvatske. IDS i PGS su jasno opredijeljeni za građanski suverenitet, za toleranciju i multietničnost, za vrijednosti koje su duboko ukorijenjene u svakom građaninu našeg kraja.

Uskoro bi trebao biti izglasan novi izborni zakon koji donosi preustroj i izbornih jedinica. Prema trenutnom prijedlogu naša županija je ponovo kažnjena? Umjesto da se ispravi nepravda, ona ovim zakonom postaje još veća?

Primorsko-goranska županija podijeljena je na dvije izborne jedinice – VII. i VIII., iz osme izborne jedinice isključena je Općina Matulji, a uključeni gradovi Bakar i Novi Vinodolski. Dakle, gradovi gdje HDZ ima svoje gradonačelnike, a riječ je o Bakru i Novom Vinodolskom, trebali bi pojačati HDZ-u rezultat u osmoj izbornoj jedinici. No naši građani dobro znaju da kapitalni projekti u našoj županiji, poput izgradnje ceste D 403 i kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, nisu izgrađeni sredstvima koje nam je prepustila država ili HDZ-e, već suficitom u javnim financijama koje ova regija kontinuirano ostvaruje.

Iz perspektive saborskog zastupnika koje su ključne stvari za koje će te se zalagati?

Zalagat ću se za promjenu političke kulture, nove politike i novu organizaciju. Vremena se brzo i drastično mijenjaju, pred nama je novo poglavlje i svoj rad prilagodit ću novim potrebama građana i njihovim svakodnevnim problemima i brigama “običnog” čovjeka uz pravnu sigurnosti i savladavanje birokratskih barijera. Nisam osoba koja traži medijski prostor duhovitim dosjetkama, već ću nastojati svojim radom polučiti rezultate koje građani mogu pozitivno osjetiti. U svakom trenutku.

Hobiji su vam čitanje, jedrenje, izleti, šetnje s obitelji, vožnja biciklom, skijanja. Stignete li naći vremena za sebe i jeste li ovo ljeto uspjeli bar nakratko predahnuti?

Svakom čovjeku treba odmor i druga polovica kolovoza je najbolje vrijeme za sve što ste nabrojali, s naglaskom na more, koje mi je uvijek povezano s barkom, prijateljima, druženjima, posebno u netaknutim prirodnim uvalama kakvih još uvijek ima puno i najčešće u zonama u kojima nema signala.

Obiteljski ste čovjek, otac… Profesor ste matematike i informatike… Jeste li ikad požalili što ste otišli u politiku? Kada bi vratili vrijeme – što biste promijenili?

Kad dobro isplanirate obaveze, uvijek morate pronaći vremena za svoju obitelj, sin Fran završio je fakultet političkih znanosti na Sveučilištu u Amsterdamu, uspješan je glazbenik i već je s 24 godine nastupao na pozornicama značajnijih europskih metropola, supruga Andrea, Zagrepčanka, profesorica talijanskog i španjolskog jezika, uvijek nastojimo jedni drugima biti prioritet, jer vrijeme ne možete vratiti i neki trenuci nepovratno nestanu. Nadam se da sam pronašao ravnotežu između svog posla i obitelji. No vrijeme koje sam proveo u politici, a to je sad već punih 30 godina na čelu grada i 15 godina na čelu stranke, i kad bih mogao, ne bih promijenio, jer politika je i posao i stil života. Motivacija, podrška i povjerenje ljudi s kojima živiš u istom gradu, nose me kroz životne uspjehe.

Koji su planovi za budućnost? Želje?

Svakodnevno dopunjujem listu planova, projektnih ideja i želja za budućnost. U politici još nisam bez ambicija i nadam se da ću na slijedećim parlamentarnim izborima, PGS-u ostvariti parlamentarni status, a do regionalnih i gradskih izbora ima još dosta vremena. U svakom slučaju danas je važno u društvu i politici ostati samo normalan.