Otok Krk i Kvarner sutra u “crvenom”, osjet topline bit će i do 39 stupnjeva. Ekstremne temperature će potrajati
Veće osvježenje neće ponuditi ni more, koje je u Krku danas u 7 sati zagrijalo na 26, a u Malinskoj na 26.9 stupnjeva Celzijevih
Područje Kvarnera, Krk i ostali kvarnerski otoci te Istra i čitavo priobalje sve do juga Dalmacije danas su pod žutim, odnosno narančastim upozorenjem Državnog hidrometeorološkog zavoda, dok već sutra ulaze “u crveno” zbog “izuzetno opasnog vremena” odnosno ekstremno visokih temperatura.
Temperature će na Krku i širem riječkom području danas i sutra dosezati 34 stupnja, a u petak i subotu i 35 stupnjeva, no uz osjet topline koji će dosezati neugodnih 39 Celzijevih stupnjeva.
“Očekuju se ekstremno visoke temperature. Zaštitite sebe, djecu i starije. Postupajte prema savjetima danima od strane nadležnih tijela. Mogući su kvarovi na pojedinim infrastrukturama”, stoji u upozorenju DHMZ-a, iz kojeg napominju i na potreban oprez i zbog vrlo visokog UV indexa.
Veće osvježenje neće ponuditi ni more, koje je u Krku danas u 7 sati zagrijalo na 26, a u Malinskoj na 26.9 stupnjeva Celzijevih.
Inače, temperature u istom periodu lani na području Krka, primjerice Omišlja, kretale su se od 28 do 31 Celzijevog stupnja.
Niže temperature mogu se očekivati tek sljedećeg tjedna i to od utorka i srijede, kada se na termometru dnevni maksimalci, prema trenutnim prognozama, ne bi trebali penjati iznad 30 Celzijevih stupnjeva.
“Vrućine mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Štetni učinci vrućina na zdravlje u velikoj se mjeri mogu spriječiti dobrom javnozdravstvenom praksom uz istovremenu zaštitu od bolesti uzrokovane koronavirusom”, upozorava Civilna zaštita.
Između ostaloga, savjetuje se:
- rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, jer se znojenjem gubi više tekućine, čime dolazi do dehidracije.
- piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.
- izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima. Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta.
- nositi laganu svijetlu odjeću od prirodnih materijala te zaštititi glavu od direktnog sunca.
- rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak. Danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one koje su okrenute prema suncu.
- isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu.
- izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima.
- ne ostavljati djecu niti životinje u parkiranom vozilu.
- redovito koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja.
- ako imate zdravstvene probleme potražiti savjet liječnika.
Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine koji je izradila radna skupina Ministarstva zdravstva uključuje korisne savjete i preporuke kojima se navedeni štetni učinci vrućina na zdravlje mogu spriječiti ili barem ublažiti. Osim toga, protokol definira postupke potrebne za pripravnost i djelovanje na nacionalnoj i lokalnoj razini u slučaju opasnosti od toplinskog vala.
