Obilježen Međunarodni dan strvinara
Ova vijest je iznimno značajna u kontekstu očuvanja prirode u Hrvatskoj, gdje bjeloglavi supovi predstavljaju posljednju preostalu vrstu ptica strvinara
U Centru za posjetitelje i oporavilištu za bjeloglave supove Beli na otoku Cresu obilježen Međunarodni dan strvinara na kojem su predstavljeni rezultati godišnjeg monitoringa populacije ove strogo zaštićene vrste.
Rezultat ovogodišnjeg monitoringa gnijezdeće populacije bjeloglavog supa (Gyps fulvus) na području Kvarnera, koji se provodi već dugi niz godina, potvrdio je senzacionalnu vijest – populacija ugrožene vrste bjeloglavi sup u Hrvatskoj, koja je još nedavno brojala oko 130 parova, zahvaljujući značajnom trudu i ulaganjima u njen oporavak, ponovno se širi i napreduje! Pozitivan se trend bilježi posljednjih nekoliko godina, ali brojka od 152 gnijezdeća para koliko ih je ove godine započelo s gniježđenjem na području Kvarnera, rekordan je u ovom stoljeću!
Ova vijest je iznimno značajna u kontekstu očuvanja prirode u Hrvatskoj, gdje bjeloglavi supovi predstavljaju posljednju preostalu vrstu ptica strvinara. Naime, druge dvije vrste koje su obitavale u našoj zemlji izumrle su u 20. stoljeću. Kako bilježi Crvena knjiga ptica Hrvatske, sup starješina (Aegypius monachus) izumro je još u prvoj polovici 20. stoljeća, a crkavica (Neophron percnopterus) početkom osamdesetih godina 20. stoljeća. Bjeloglavi sup, nekada rasprostranjen u gotovo čitavoj Hrvatskoj, na kraju je 20. stoljeća opstao samo na području kvarnerskih otoka.
Glavni uzrok izumiranja tih veličanstvenih letača je postupno napuštanje stočarstva i s tim povezano zapuštanja travnjačkih površina. Nenamjerno trovanje do kojeg dolazi uslijed postavljanja zatrovanih mamaca za predatore stoke poput vukova i čagljeva, dodatno je dokrajčilo strvinare u velikom dijelu Europe, pa tako i kod nas. Na pašnjacima kvarnerskih otoka supovi opstaju zahvaljujući ekstenzivnom stočarstvu, no ipak je danas sve manje ovaca, pa je time i manje hrane za supove (ovčje strvine). Zato opstanak supova danas uvelike ovisi i o hrani koja se namjenski i redovno odlaže na hranilišta za supove u organizaciji županijske Javne ustanove „Priroda“ na Cresu, te na planini Učki, kojim upravlja Javna ustanova Park prirode Učka, gdje su se prije par godina supovi opet vratili na gniježđenje nakon gotovo 100 godina odsutnosti.
“Nedavno provedeni monitoring aktivnih gnijezda u sklopu projekta LIFE SUPport pokazao je da su mjere očuvanja koje se posljednjih nekoliko godina provode s ciljem oporavka populacije bjeloglavog supa, nastavile davati dobre rezultate, a očekujemo da će se ovaj novi pozitivan trend nastaviti i u budućnosti”, kazao je Dubravko Dender, voditelj projekta LIFE SUPport iz Udruge Biom. Partnerstvo projekta LIFE SUPport uz Udrugu Biom kao vodećeg partnera čine Javna ustanova „Priroda“, Vulture Conservation Foundation, HEP Operator distribucijskog sustava (HEP ODS), Poljoprivredna zadruga Otok Krk i kao pridruženi partner Uprava za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Već ranije utvrđene prijetnje opstanku bjeloglavog supa u Hrvatskoj, koordiniranim se djelovanjem projektnih partnera kroz LIFE SUPport projekt nastavljaju ublažavati, pa s razlogom očekujemo nastavak pozitivnog trenda.
„Javna ustanova „Priroda“ za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Primorsko-goranske županije već godinama intenzivno radi i surađuje s brojnim dionicima na očuvanju kvarnerskih supova, kako kroz rad Oporavilišta za supove u Belom, tako i vođenjem creskog hranilišta i provedbom samog monitoringa populacije. Važno je istaknuti lokalnu sredinu, kojoj je izuzetno stalo do tih veličanstvenih ptica koje su postale svojevrsni simbol očuvanja prirode i zaštitni znak cijele regije. Zato i ne čudi da su nam upravo lokalni stanovnici dojavili prve informacije o pronalasku novih i važnih lokacija gnijezda na liticama nedaleko Brseča i na otoku Rabu”, otkrio je Marko Modrić, ravnatelj Javne ustanove “Priroda”, partnera u projektu LIFE SUPport.
Bjeloglavi supovi su se u prošlosti gnijezdili diljem Hrvatske, od Učke, Primorja, Kvarnerskih otoka i Velebita do kanjona pojedinih dalmatinskih rijeka, otoka Brača, Biokova i dijela Dubrovačkog primorja, a bilo ih je i u Slavoniji. Međutim, s posljednjim gnijezdećim parovima koji su nestali s hrvatskog kopna krajem 20 stoljeća, cjelokupna autohtona populacija bjeloglavih supova u Hrvatskoj donedavno je gniježđenjem bila ograničena na tek nekoliko kvarnerskih otoka – Cres, Krk, Prvić i Plavnik.
Petogodišnji projekt LIFE SUPport, sufinanciran sredstvima iz programa LIFE Europske unije, ima za cilj poboljšati uvjete gniježđenja i preživljavanja posljednje preostale populacije bjeloglavog supa (Gyps fulvus) u Hrvatskoj. Povećanje brojnosti prvi je važan korak u ponovnom naseljavanju ove vrste na povijesnim područjima gniježđenja na hrvatskom kopnu i povezivanju s drugim populacijama bjeloglavih supova u Alpama i na Balkanu. Najvažnije prijetnje na koje cilja projekt LIFE SUPport su uznemiravanje prilikom gniježđenja, nedostatak hrane, trovanje i stradavanje uslijed elektrokucije na dalekovodima.
Međunarodni dan strvinara (International Vulture Awareness Day – skraćeno IVAD) obilježava se u svijetu svake godine prve subote u rujnu, s ciljem osvješćivanja šire javnosti o prijetnjama i izazovima s kojima se suočavaju ove ptice, istodobno naglašavajući besplatne usluge ekosustava koje nam pružaju ovi “leteći higijeničari”. Naime, strvinari imaju izuzetno važnu ulogu u ekosustavima jer hraneći se isključivo uginulim životinjama (strvinama) pomažu u sprječavanju širenja raznih bolesti.
FOTO: JU Priroda
