Međunarodna kulturna suradnja: U Kotoru izloženi tehnički crteži Velimira Salamona

Izložbu Terce jadranskih brodica, pojašnjava Parentić, čini 60-ak tehničkih crteža općih planova tradicijskih, ali i danas nestalih hrvatskih, tj. jadranskih brodica na jedra i vesla.

Kao rezultat suradnje Centra za kulturu Grada Krka i Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, u galeriji Pomorskog muzeja, nakon višestrukih odgoda uzrokovanih pandemijskim prilikama, 11. lipnja 2021. godine, konačno je otvorena izložba tehničkih crteža Velimira Salamona nazvana Terce jadranskih brodica, premijerno, u kolovozu prošle godine, izložena u krčkoj Galeriji Decumanus.

Pred okupljenom kotorskom javnošću, ovaj projekt međunarodne kulturne suradnje zajednički su predstavili Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, Maja Parentić, ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka i Jasminka Lončarević, generalna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru.

– Nakon nekoliko odlaganja zbog općepoznatih okolnosti, uvodi Radulović, konačno se nastavila desetogodišnja suradnja naših dviju ustanova: Centra za kulturu Grada Krka i Pomorskog muzeja Crne Gore. Realizacija ove izložbe samo je dokaz da ondje gdje postoje volja i ustrajnost ne postoje granice te da su kultura i naša zajednička povijest ono što čini neraskidivu vezu između Krka i Kotora. Izložba tehničkih crteža Velimira Salamona nazvana Terce jadranskih brodica, nastavlja Radulović, daje jedan novi, filozofski pristup umjetnosti izrade drvenih barki, dok bogato opremljen katalog predstavlja ozbiljan znanstveni rad, odnosno stručnu literaturu namijenjenu budućim generacijama zaljubljenika u drvene barke. Danas, tradicijska brodogradnja predstavlja zanat koji je gotovo posve iščeznuo, iako još uvijek ima onih koji se entuzijazmom i ljubavlju bore protiv njegovog nestajanja.

Za ljude iz Boke, more je oduvijek bilo prirodni ambijent, dok su pomorske aktivnosti, uvjetovane geografskim položajem, stoljećima bile izvor života i blagostanja. U Boki, izrada brodova spominje se još u 14. stoljeću, a pisani tragovi svjedoče kako se prvo brodogradilište nalazilo na Prevlaci 1361., dok se kotorski brodograditelji ili Calafatus de Catharo spominju u notarskim zapisima od 15. lipnja 1369. godine, ističe Radulović. U tom se dokumentu navodi da brodograditelj Branko iz Kotora gradi barke i jedrenjake od dobre hrastovine. Kotorsko brodogradilište u 15. stoljeću izrađuje sve vrste jedrenjaka, ponajviše karavele, ali i brigantine, koke, fuste, gripove, skabe, marsilijane ili karake, a nalazilo se ispred gradskih zidina i bastiona na Škurdi. Dakle, naše zajedničko more i uz njega vezan život napravili su sponu između naša dva grada. I na kraju, dodaje Radulović, želio bih se zahvaliti krčkim kolegama na još jednom izvanrednom događaju uz želju da se suradnja i prijateljstvo naših dviju ustanova nastavi još dugi niz godina.

– Izložbu Terce jadranskih brodica, pojašnjava Parentić, čini 60-ak tehničkih crteža općih planova tradicijskih, ali i danas nestalih hrvatskih, tj. jadranskih brodica na jedra i vesla. Iako se ovdje radi o računalnim crtežima bracera, gajeta, falkuši, batana, guceva, peliga i ostalih tradicijskih plovila, oni su napravljeni u skladu s načelima nacrtne geometrije i tehničkog crtanja, a uvedena boja daje im dodatnu dimenziju. Te crteže možemo smatrati najtemeljitijim prikazima morfologije naše tradicijske barke, do kojih je autor dolazio ne samo kabinetskim radom već i pomnim terenskim istraživanjem, sve od Rovinja do Dubrovnika te diljem Sredozemlja, od Lisabona i Barcelone do Bresta.

Fascinantnim rekonstrukcijama po starim zavjetnim slikama ili sretnim nalazima te čudesnim crtežima u kojima se krajnja tehnička vještina iskazala s krajnjom poetičnošću, napominje Parentić, Salamon je uspio vratiti komadić izgubljenog identiteta hrvatskog Jadrana. Podsjetivši na stare brodove koji su se gradili duboko povezani sa svojim podnebljem, autoru je pošlo za rukom prizvati more kakvo je nekad bilo: bez jahti, industrijaliziranih jedrilica i velikih kruzera koji oduzimaju značenje vjetru, mijenama dana i mijenama godine. Nije to samo specifično blago hrvatske povijesti, već je to druga životna filozofija prema kojoj brodovi nisu tek funkcionalni instrumenti. Jer oni prenose zalihu mjere u ljudski svijet, što je suština crteža i sveukupnog Salamonovog djela.

Njegova strast, fascinacija i cjeloživotna posvećenost drvenim jadranskim brodicama često su rušile granice među disciplinama te je inženjer i doktor znanosti tako postajao fenomenolog, filozof, ali i pjesnik broda. Svojim djelom, zaključuje Parentić, on je pomogao u prepoznavanju mediteranskog ishodišta Hrvatske, a njegovu izložbu crteža, prije svega, možemo smatrati nacionalnim mementom za spas naše maritimne kulturne baštine.

Financijsku podršku ovom projektu međunarodne kulturne suradnje dali su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.