Kvarnerski izazov: Svjetska sportska elita u lovu na rekorde između Krka i Cresa
Martina Frka Milotić 4 years ago SportUz sve komplikacije i mjere koje ograničavaju ljude da putuju, impresivan je broj stranih prijava iz Francuske, Kolumbije, Kube, Brazila, Maroka, Italije, Njemačke, Paname, Meksika, Grčke, Slovenije, Mađarske, Srbije, Australije…
Od 5. do 12.9. ove godine održat će se natjecanje među najboljim svjetskim roniocima na dah, Adriatic Depth Trophy. Na području između Krka i Cresa, točnije, Plavnika i Cresa, u kanalu Krušija, na najdubljoj točci Kvarnera, svjetska elita iz cijelog svijeta, ukoliko ih ne zaustave nove granične regulative, ronit će doslovno do dna Kvarnera.
“Mi realno nemamo prave dubine za vrhunska natjecanja, tako da je za neke od natjecatelja ovo ustvari plitko za njihove maksimume, ali i dalje možemo napraviti svjetske rekorde u nekim težim disciplinama, pa će nas tako najbolji muški i ženski ronioci počastiti pokušajima svjetskih rekorda u disciplinama bez peraja i sa stereo perajama”, komentira nam Vitomir Maričić, ove godine prvi u svijetu na AIDA ljestvici ronioca, višestruki svjetski rekorder i instruktor trener ronjenja na dah, Riječanin koji stoji iza ovog natjecanja kao predsjednik AIDA Hrvatska.
“To što nam nedostaje prirodnih uvjeta, nadoknađujemo položajem i dobrom organizacijom. Ponudili smo u izuzetno teškoj godini najveće natjecanje na svijetu, na lokaciji koja je iznimno dostupna, imamo vrlo povoljnu cijenu kojom želimo privući i početnike i dajemo na izbor sve discipline koje se mogu roniti u dubini. Još jedna iznimno bitna stvar je da je ovo prvi put u povijesti da će se natjecanje održati istovremeno po dvije ronilačke federacije CMAS i AIDA i to je svojevrsni presedan koji ujedinjuje svjetsko ronjenje na dah”, ističe Maričić.
Adriatic Depth Trophy je ustvari državno prvenstvo ne samo Hrvatske već i Slovenije, Mađarske i Srbije. To je jedna u nizu kup utakmica za Adriatic Freediving Trophy, čiji pobjednik ima najviše bodova u bazenskim i dubinskim disciplinama. AIDA Hrvatska je jedna od najaktivnijih svjetskih AIDA te na godišnjoj razini organizira nekoliko bazenskih i dubinskih disciplina.
“Bez natjecanja i novih natjecatelja sport nema budućnost. Ovo je fantastičan i zanimljiv sport, ali pogotovo kod nas, poguran pod tepih, iako imamo jednu od najjačih reprezentacija za koju malo tko zna da postoji. Mi se trudimo da što više prilika damo natjecateljima, a ove godine smo uključili u kup bodovanje i Beograd open, Budapest open i Blue tiles iz slovenije. Nekad to nije lako sve popratiti, ali dajemo sve od sebe. Na ovaj način se trudimo potaknuti i neki networking i izmjenu iskustava u cijeloj regiji, što je naravno poticajno za svih”, kaže Maričić.
Uz sve komplikacije i mjere koje ograničavaju ljude da putuju, impresivan je broj stranih prijava iz Francuske, Kolumbije, Kube, Brazila, Maroka, Italije, Njemačke, Paname, Meksika, Grčke, Slovenije, Mađarske, Srbije, Australije i tako dalje, za koje Maričić rezervirano smatra da je jedno pred prijava, a drugo tko će zaista biti u mogućnosti doći, ali sam interes govori u prilog tome da je ovo zaista atraktivan i dobar proizvod s velikim potencijalom da postane tradicionalna stanica roniocima iz cijelog svijeta.
U duhu vremena, organizatori su pravovremeno organizirali službene liječnike koji će pregledavati pridošle natjecatelje i po potrebi na licu mjesta napraviti covid testiranje, što je svakako primjer dobre prakse i prevencije. Međutim, priča ima i dublji medicinski značaj. Unutar projekta, Thallassotherapia Opatija uključena je u niz medicinskih znanstvenih istraživanja veznih uz sportaše, specifično ronjenje na dah, koje je goruća tema u znanstvenim i sportskim krugovima zbog ekstremnih uvjeta kroz koje ronioci prolaze. Tamara Turk Wensveen, endokrinolog, Dijana Travica, Viktor Peršić i Viktor Ivaniš, kardiolozi, kao opatijski tim u suradnji s Igorom Barkovićem, pulmologom i Felixom Wensveenom, imunologom iz riječkog KBC-a i Medicinskog fakulteta čine tim liječnika i znanstvenika koji će s i u ovom projektu s Vitomirom Maričićem pokrenuti nekoliko do sada neistraženih tema u medicini.
“Ovo je svakako jedinstvena prilika da imamo svjetsku elitu koja će dati sve od sebe u našem dvorištu i s obzirom da imamo mogućnosti za napredne analize različitih parametara, bilo bi šteta ne iskoristiti tako nešto. Obično je takva koncentracija sportaša prisutna na svjetskim prvenstvima, gdje je teže nešto organizirati, a tu imamo stvarno odlične uvjete, odlične ljude i opuštenu atmosferu u kojoj se ovo može izvesti, bez da ugrožavamo natjecatelje ili organizaciju. Sam dolazak ronioca kao što je Alexey Molchanov, Thibault Guignes i ostali predvodnici ovog sporta je ustvari veliko priznanje organizaciji”, objašnjava Maričić.
Ronjenje na dah je sport koji eksponencijalno raste u svijetu, ali i kod nas, gdje što zbog položaja i klime, a što zbog tradicije podvodnog ribolova imamo ne samo sve veći broj rekreativaca nego i izuzetno uspješnu reprezentaciju i sportaše svjetskog ugleda.
“Mislim da je mentalna komponenta ovog sporta ono što ga razlikuje i to privlači ljude da se navuku, to je jedna grupa. Sve je jasnije da je ovo izvrsna priprema za ostale sportove koju je gotovo nemoguće drugačije simulirati, pa je druga grupa koja dolazi na edukacije vezana uz sportaše koji žele roniti da bi se kvalitetnije pripremili za svoj sport. Treća grupa su ribolovci i zaljubljenici u more, u ovom sportu je cilj „rastopiti“ se u moru i taj osjećaj ljude nadahnjuje i ispunjava. Generalno ljudi nisu svjesni svojih mogućnosti i jednom kad shvate neke osnove organizma, kako ga iskoristiti, kako kontrolirati svoj um i počnu pomicati granice u glavi i u vodi, to je osjećaj koji nikad ne zaborave i kojem se uvijek žele vratiti, a u ronjenju na dah će uvijek imati taj mentalni prostor za igru i napredak”, zaključuje Maričić.