[FOTO] U Puntu održana komemoracija povodom 107. obljetnice završetka Prvoga svjetskog rata

Prema Popisu gubitaka, u ratu je stradalo 462 otočana s otoka Krka. No stvarne brojke vjerojatno su značajno veće – i imale su dramatične posljedice na većinu krčkih obitelji

U organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka te podršku Općine Punat, ovog utorka kod spomenika Anđelu održana je komemoracija povodom 107. obljetnice završetka Prvoga svjetskog rata. Okupljeni su zapalili svijeće i položili cvijeće u spomen na sve vojne i civilne žrtve tih teških ratnih vremena.

Uz članove Udruge, komemoraciji je prisustvovao i načelnik Općine Punat Daniel Strčić. Okupljene je ovom prilikom pozdravio predsjednik UABA-e otoka Krka Darko Fanuko, koji je istaknuo svu surovost ovoga rata koji je odnio velik broj života, kako među vojnicima, tako i među civilima. Velik broj stradalih zabilježen je, nažalost, i na otoku Krku. Iako točne brojke vjerojatno nikada neće biti poznate, ovoj je temi značajan doprinos dao dr. sc. Tvrtko Božić, koji je okupljene podsjetio na poznate činjenice.

Prvi svjetski rat (28. srpnja 1914. – 11. studenog 1918.), poznat i kao Veliki rat, započeo je nakon atentata na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu. Rat je odnio strašan danak: oko 10 milijuna poginulih vojnika, više od 20 milijuna ranjenih te milijune civilnih žrtava uslijed gladi, razaranja i epidemije španjolske gripe, koja je nakon rata odnijela još najmanje 50 milijuna života.

Prema Popisu gubitaka, s otoka Krka je u ratu stradalo 462 otočana: 89 poginulih i umrlih, 203 ranjenih, 13 ranjenih i bolesnih ratnih zarobljenika te 157 ratnih zarobljenika. Stvarne brojke su vjerojatno značajno veće, a dodatno rastu kada im se pribroje otočani koji su preminuli od posljedica zaraznih bolesti.

Mještani otoka Krka – ribari, stočari, ratari, profesori, obični ljudi – regrutirani su u vojsku i sudjelovali na bojištima diljem Europe, uključujući pomorsku i morsku flotu Austro-Ugarske ratne mornarice. Ukupno, mobilizacija je do završetka rata obuhvatila do 1500 muškaraca s otoka Krka, a prema Božićevoj procjeni, u ratu je na ovaj ili onaj način stradao gotovo svaki drugi unovačeni Krčan.

“Nažalost, kip pred kojim stojimo jedini je spomenik stradalnicima Prvog svjetskog rata na otoku Krku, a i za njega su zaslužni naši krčki iseljenici. U Hrvatskoj je Veliki rat na neki način prešućeni rat, budući da smo se našli na krivoj, odnosno poraženoj strani. No stvari treba staviti u kontekst: Austro-Ugarska Monarhija je bila država u kojoj su ti ljudi, tadašnji Krčani živjeli. Bila je to njihova država. Velika većina njih nije imala izbora, već su naprosto unovačeni i poslani na bojišta za koja do jučer nisu ni čuli. Informacije tada nisu putovale današnjom brzinom pa mnogi nisu ni znali za što se bore. A kako je vrijeme odmicalo, poziv na ratište dobivali su sve mlađi muškarci. Oni koji su se vraćali, nerijetko su pak iz rovova kući donosili opasne zarazne bolesti, poput kolere, tifusa i tuberkuloze”, istaknuo je Tvrtko Božić, upozorivši da je Hrvatska među rijetkim državama u Europi koje na visokoj razini ne obilježavaju godišnjice vezane uz Prvi svjetski rat.

Pa ipak – rat se dogodio, uzeo je golem danak i ostavio strašan trag među krčkim obiteljima.

Završetkom rata Centralne sile su poražene, a s europske karte nestala su četiri velika carstva: Austro-Ugarsko, Njemačko, Rusko i Osmansko. Na njihovim su se ruševinama pojavile nove države poput Kraljevine SHS, Čehoslovačke, Poljske, Finske i drugih. Versailleski ugovor iz 1919. godine nametnuo je stroge uvjete Njemačkoj, stvarajući temelje za političku nestabilnost koja će ubrzo dovesti do novog svjetskog sukoba.

Iako su Saveznici formalno odnijeli pobjedu, cijena te pobjede bila je strašna — milijuni mrtvih, razorene zemlje i obitelji te trajni ožiljci u kolektivnom sjećanju Europe.

“Obilježavanje u Puntu bilo je prilika da se, uz pijetet prema svim poginulima, još jednom podsjetimo na besmislenost ratovanja i vrijednost mira koji su generacije nakon Velikog rata gradile s nadom da se takva tragedija nikada više neće ponoviti”, poručuju iz Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka.