Dokumentarna izložba Dragutin Antun Parčić – pionir hrvatske fotografije
Izložba Dragutin Antun Parčić – pionir hrvatske fotografije čija je organizacija povjerena Foto klubu Krk, u krčkoj Galeriji Decumanus otvara se u petak, 28. veljače 2025. godine, s početkom u 18.00 sati.
Izložbu čine informativni panoi izrađeni u suradnji s Društvom prijatelja glagoljice iz Zagreba, a na njima je zabilježen Parčićev iznimno zanimljiv životni put, od rođenja u Vrbniku 1832., pa sve do smrti u Rimu 1902. godine. Osim što je bitan za genezu i razvoj hrvatske fotografije, možemo ga, u svjetskim razmjerima, smatrati i pionirom znanstvene fotografije, a važan doprinos dao je i u nekolicini drugih područja poput leksikografije, prevodilaštva, botanike, tipografije i tiskarstva, a nadasve u borbi za hrvatski jezik i očuvanje glagoljice kao prvog hrvatskog nacionalnog pisma.
Ova izložba dijelom je projekta, tj. manifestacije Dani Dragutina Antuna Parčića koju Foto klub Krk provodi ove godine, a kojom će biti objedinjeni: susreti fotografa amatera, predavanja o najranijim krčkim fotografima – svjetloslikarima te radionice starih fotografskih tehnika.
Dragutin Antun Parčić, znameniti je hrvatski glagoljaš, leksikograf, jezikoslovac i svjetlopisac – fotograf, rođen u Vrbniku, 26. svibnja 1832. godine. Nižu samostansku gimnaziju franjevaca trećoredaca glagoljaša polazio je u Glavotoku, kao i novicijat 1851. U razdoblju od 1843. – 1851. pohađao je javnu talijansku gimnaziju u Zadru. Godine 1851. upisuje studij bogoslovije na središnjem nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu Zmajević u Zadru. Između 1855.i 1857. boravi u raznim samostanima svoje provincije: u Prvić Luci, na Galevcu (Školjiću) kod Preka, u Zadru, Krku i Glavotoku. Već se 1859. godine bavio svjetlopisom. Njegova najstarija sačuvana i datirana fotografija snimljena je godine 1859. u Prvić Luci.
U razdoblju od 1860. – 1864. boravio je na otočiću Galevcu (Školjiću) pored Preka na Ugljanu, gdje je imenovan poglavarom tamošnjeg Samostana franjevaca trećoredaca glagoljaša. Tu je osnovao i svoj fotografski atelijer i laboratorij. U samostanskoj bogoslovnoj školi bio je profesor, a u to se vrijeme, također, bavio kartografijom i botanikom. U Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša u Glavotoku na otoku Krku osnovao je Serafinsku tiskaru, za koju je sam lijevao glagoljička slova i tiskao razne brošure glagoljicom i latinicom. U zlatotisku je 1875. objavio vlastiti prijevod prvog pjevanja Danteovog Pakla. Tijekom nekoliko prethodnih stoljeća, točnije, od 17. do početka 19., za hrvatske su glagoljaše njihovi brevijari, misne knjige i ostali priručnici bili tiskani staroslavenskim jezikom, ali ne hrvatske, već ukrajinske redakcije. B
udući da je posljednji glagoljaški misal (Karamanov misal) bio tiskan još 1747. (a od tog je vremena proteklo više od stotinu godina), nastojao je pokrenuti tiskanje novog glagoljaškog misala, ali na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije. Kako franjevačka zajednica nije bila u mogućnosti poduprijeti njegova pregnuća, odlučio je prijeći iz samostanskog reda u svjetovno svećenstvo. Potporom biskupa Josipa Jurja Strossmayera postao je kanonikom Zavoda sv. Jeronima u Rimu, gdje je boravio do kraja života.
Spomenimo i to kako, od 2022. godine, upravo ime Dragutina Antuna Parčića nosi glavna nagrada – Grand Prix – koju Foto klub Krk dodjeljuje u sklopu međunarodnog fotografskog salona Summer Sea Sun.
Dokumentarna izložba Dragutin Antun Parčić – pionir hrvatske fotografije javnosti će na raspolaganju, sve do 20. ožujka, biti svakim radnim danom između 10.00 i 13.00 sati ili uz prethodnu najavu suorganizatoru Centru za kulturu Grada Krka mailom na: kultura@gradkrk.net ili telefonom na: 051 220 041.
