Dodjeljene oznake “Hrvatski otočni proizvod”, ponosno ih nose i krčki proizvodi
U ovom trenutku, uključujući 2021. godinu, oznaku „Hrvatski otočni proizvod“ ima pravo koristiti 320 proizvođača za 1094 proizvoda s 24 otoka i poluotoka Pelješca
Prošloga tjedna na Pagu je održana svečanost dodjele oznaka “Hrvatski otočni proizvod” za 2020. i 2021. godinu. Kako je na svečanosti istaknuo predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ta je inicijativa, koja traje od 2007. godine, sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva i poljoprivrednih proizvoda – svega onoga što čini pravi identitet hrvatskih otoka.
Oznaka Hrvatski otočni proizvod, dodao je, jamstvo je kvalitete i izvornosti, a nose je proizvodi s otoka Krka, Brača, Hvara, Visa, Korčule, Paga, Lastova, Dugog otoka, Raba, Cresa, Lošinja, Prvića, Ugljana, Mljeta, Šolte, Žirja, Pašmana, Iža, Murtera, Oliba, Kornata, Raba, Silbe i Zlarina te poluotoka Pelješca.
Oznaku HOP za 2020. godinu dobili su Konoparski obrt Vilson, OP Barić Denis, OPG Gršković Jasminka, OPG Ksenija Baljkas, OPG Piškera, Poljoprivredna zadruga Gospoja, Srednja Škola Bartola Kašića Pag, Tatjana obrt, Turistička zajednica Općine Postira i Udruga Betinska gajeta.
Oznaku HOP za 2021. godinu dobili su „Bajc“ Josip Jerolimov, Domaća radinost Željko Jerolimov, Moja Nadalina j. d.o.o., Obrt za proizvodnju piva, vl. David Pirić, Lopar, OPG Ksenija Baljkas, Srednja škola Bartola Kašića Pag, ZUO Santa Marija i Ženska klapa „Teha“.
“Hrvatski otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske koje mnogi naši prijatelji vole i cijene. U pogledu turizma otoci su stalno među najatraktivnijim destinacijama, posjećuju ih brojni turisti, a oni žele upravo domaće proizvode”, kazao je premijer Plenković govoreći o smislu inicijative Hrvatski otočni proizvod kojom se tradicija hrvatskih otoka emancipira na vidljiv i prepoznatljiv način.
U ovom trenutku, uključujući 2021. godinu, oznaku „Hrvatski otočni proizvod“ ima pravo koristiti 320 proizvođača za 1094 proizvoda s 24 otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba i Zlarin) i poluotoka Pelješca.
Premijer je ovom prilikom poručio i da je njegova Vlada dijelom nastavila, a dijelom unaprijedila strateški, zakonski, programski, projektni i financijski okvir unaprjeđenja života na otocima i pružanja potpore. Otoci su, dodao je, i dio Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030., u kojoj se naglašava smjer razvoja pametnih i održivih otoka, u potpunosti inkorporiranih u globalne i europske trendove.
“Otoci će u budućnosti biti u fokusu jedne od najvažnijih globalnih tema – pitanje klimatskih promjena”, istaknuo je.
S druge strane, uz zelenu tranziciju, naglasio je premijer Plenković, važna je i digitalna tranzicija.
Upravo je ona, kazao je, ogromna šansa za ljude na otocima, podsjetivši da je Hrvatska prva krenula u otvaranje tržišta rada za digitalne nomade, s obzirom da se s internetskih platformi danas može raditi iz bilo kojeg kraja svijeta.
Hrvatska ima i Nacionalni plan razvoja otoka, podsjetio je premijer Plenković, kojim se želi unaprijediti dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga te jačati sve potencijale koji će imati upliv na demografska kretanja, gospodarsku revitalizaciju, poticanje poduzetničke infrastrukture za razvoj otočnoga gospodarstva, konkurentnosti, inovacija te povećanje prepoznatljivosti otočnih proizvoda i usluga, zaštite prirode i okoliša te korištenje obnovljivih izvora energije.
Jedna od ključnih tema, istaknuo je, je i mobilnost otočana te prometna povezanost, ne samo s otoka na kopno nego i među otocima. Naveo je da je u područje prometa i prometne povezanosti uloženo 1,8 milijardi kuna, u područje gospodarstva i zapošljavanja 300 milijuna kuna, u područje poljoprivrede 262 milijuna kuna, u energetiku 166 milijuna kuna, u vodno gospodarstvo 162 milijuna kuna, dok je iz proračuna uloženo još 560 milijuna kuna, a sufinancirano je 206 projekata u vrijednosti 118 milijuna kuna kroz Program razvoja otoka.
“Nastavit ćemo činiti sve da naši ljudi na otocima ostanu živjeti, da život bude kvalitetniji”, poručio je premijer Plenković.
Foto: BlueSheep, Vlada RH
